MEHANIKA - vts.edu.rs

Dinamika - dinamika tačke i dimamika sistema krutih tela Mehanika II - 01 - 1/59 dr Rade Đukić prof VT ... Zadaci kinematike...

56 downloads 403 Views 837KB Size
Statika Kinematika Dinamika - dinamika tačke i dimamika sistema krutih tela

MEHANIKA dr Rade Đukić prof VTŠ Mehanika II - 01 - 1/59

MEHANIKA 2







MEHANIKA ČVRSTOG TELA Mehanika krutog tela Mehanika deformabilnog tela





MEHANIKA FLUIDA Mehanika tečnosti



Hidrostatika i hidrodinamika



Mehanilka gasova



aerostatika aerodinamika





Mehanika II - 01 - 2/59

1

Mehanika čvrstog tela 3

KRUTOG TELA   

DEFORMABILNOG TELA

Statika Kinematika Dinamika



  

Nauka o čvrstoći otpornost materijala Teorija elastičnosti Teorija plastičnosti Mehanika koontinuuma

Mehanika II - 01 - 3/59

VELIČINE U MEHANICI 4



SKALARI tenzori nultog reda (30 jedan podatak+ merna jedinica)



VEKTORI

tenzori prvog reda (31 = 3 podatka +

merna jedinica) 

TENZORI II

tenzori drugog reda (32 = 9 podatak +

merna jedinica) 

TENZORI IV

tenzori četvrtog reda (34 = 81 podatak

+ merna jedinica)

2

SKALARI 5

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Duţina l (m) Masa m (kg) Vreme t (s) Površina A (m2) Zapremina V (m3) Gustina r (kg/m3)

7. Ugao (rad) 8. Temperatura t (K) 9. Rad A (J =Nm) 10.Snaga P(W=Nm/s) 11.Energija E (J=Nm) 12.Pritisak p (Pa=N/m2)

Mehanika II - 01 - 5/59

VEKTORI 6

1. 2. 3. 4. 5.

Vektor poloţaja Vektor pomeranja Brzina Ubrzanje Količina kretanja

(m) (m) (m/s) (m/s2) (kg m/s)

Mehanika II - 01 - 6/59

3

VEKTORI 7

6. Sila 7. Statički moment sile za tačku

(kgm/s2=N) (N m)

8. Moment količine kretanja (Nms) 9. Impuls sile (Ns)

Zadatak i značaj kinematike Kretanje i mirovanje, Prostor i vreme Referentno telo, Tačka, kruto telo, Vremenski interval

UVOD dr R Đukić

Mehanika II - 01 - 8/59

4

9/60

Kinematika

9



 

dr R Đukić

Kinematika je deo klasične mehanike koji se bavi problemima kretanja zanemarujući pri tom izučavanju dimenzije i mehaničke i fizičke osobine tela i prostora u kome se telo kreće Bavi se izučavanjem geometrije kretanja Povezuje položaj tela sa vremenom

Mehanika II - 01 - 9/59

Zadaci kinematike

10

     



UtvrĎivanje osnovnih pojmova mehanike Poloţaj u prostoru i definisanje prostora Brzina kretanja, sopstvena brzina, prenosna brzina Ubrzanje – normalno, tangencijalno, Koriolisovo Ugao okretanja, ugaona brzina i ugaono ubrzanje Put

UtvrĎivanje matematičkih zavisnosti odgovarajućih mehaničkih parametara

dr R Đukić

Mehanika II - 01 - 10/52

5

Kinematika - uvod u dinamiku

11



Kinematika predstavlja uvod u dinamiku koja pored kretanja, proučava i sile koje izazivaju kretanje konkretnih materijalnih tela sa svim svojim mehaničko- fizičkim osobinama Mehanika II - 01 - 11/52

Kinematika

12

 

dr R Đukić

Bavi se proučavanjem geometrije kretanja Sve kinematičke veličine izvedene su na osnovu geometrijskih odnosa koje vaţe za prostor u kome se kretanje odvija

Mehanika II - 01 - 12/59

6

Značaj kinematike

13









Ima velikog značaja za rešavanje praktičnih problema u različitim oblastima U mašinstvu pri proučavanju kretanja mehanizama mašina Kao polaz u dinamici pri proučavanju dinamike komponenata mašina U dinamici vozila i dinamici putne mreţe

Mehanika II - 01 - 13/59

14/60

Materijalno telo

14

Pod materijalnim telom podrazumeva se ograničeni prosor ispunjen materijom Glavne osobine materijalnog tela su  oblik  Zapremina i  POLOŽAJ 

dr R Đukić

Mehanika II - 01 - 14/59

7

Kretanje

15





Tela u prirodi koja nas okruţuju u jednom datom trenutku imaju jedan meĎusobni odnos i raspored, odnosno odgovarajuće poloţaje. U nekom drugom trenutku taj raspored i poloţaji se mogu promeniti

Mehanika II - 01 - 15/59

dr R Đukić

Kretanje

16



Poloţaj nekog tela koje posmatramo definišemo u odnosu na posmatrača.   

Poloţaj automobila na putu u odnosu na najbliţe mesto na tom putu Poloţaj klatna zidnog sata u odnosu na vertikalni pravac Poloţaj aviona u odnosu na zemlje koje nadleće

Mehanika II - 01 - 16/59

8

Kretanje

17

  



dr R Đukić

Tela menjaju meĎusobni poloţaj. Promena položaja se zove kretanje. Kretanje se dogaĎa u vremenu koje neprestano teče Kretanje se odvija u prostoru

Mehanika II - 01 - 17/59

Vreme

18



Vreme je nezavisno promenljiva veličina

kada

se proučavaju brzine daleko manje od brzine svetlosti 



dr R Đukić

Veličina na koju nema uticaj izučavanje problema Proučavanje problema kretanja tela klasične mehanike se svodi na utvrĎivanje zakona promene odreĎenih mehaničkih veličina u toku vremena m brzina svetlosti c  3108 s

Mehanika II - 01 - 18/52

9

Prostor

19







dr R Đukić

Prostor koji nas okruţuje naziva se u matematici i mehanici Euklidov prostor Osnovna karakteristika Euklidovog prostora je u tome da se bilo koje dve tačke tog prostora mogu spojiti pravom linijom, a njihovo najkraće rastojanje je duţ. Matematički rečeno, kriva Euklidovog prostora je jednaka nuli

Mehanika II - 01 - 19/59

Prostor

20







dr R Đukić

Posmatrač iz jedne tačke prostora vidi tačke tog prostora duţ zrakova koji su pravi Otuda su i vektori koji definišu poloţaje tačaka i tela koje se kreću u odnosu na posmatrača pravi Matematički aparat koji se pri koristi proučavanju kinematike kretanja su uglavnom vektori

Mehanika II - 01 - 20/59

10

Vreme kao nezavisno promenljiva

21







Vreme je nezavisna stalno rastuća pozitivna promenljiva Početni trenutak – vremenski trenutak kad počinje posmatranje kretanja Obično se obeleţava sa to i najčešće se uzima da je to=0.

Mehanika II - 01 - 21/59

dr R Đukić

Početni trenutak

22



Početni trenutak – vremenski trenutak kad počinje posmatranje kretanja Proces se izučava u nekom vremenskom intervalu, to jest vreme od dva uzastopna posmatranja problema Vreme je pozitivno rastuća veličina



Uvek je





dr R Đukić

t>0. Mehanika II - 01 - 22/59

11

Interval vremena

23



Interval vremena je vremenski razmak izmeĎu dva trenutka vremena

t  t2  t1  0 dr R Đukić

Mehanika II - 01 - 23/59

Interval kretanja

24





U pojedinim slučajevima, kretanje se odvija samo u odreĎenom vremenskom intervalu, posle čega prestaje Pod vremenskim intervalom kretanja podrazumeva se skup argumenta t

t  0, t 



Gde je t* vremenski trenutak kada prestaje proučavanje kretanja

dr R Đukić

Mehanika II - 01 - 24/52

12

25

Tačka





Tačka u kinematičkom smislu je geometrijska tačka koja menja poloţaj u prostoru u toku vremena u odnosu na posmatrano telo Tačka moţe biti uočena tačka nekog tela ili telo manjih dimenzija

dr R Đukić

Mehanika II - 01 - 25/59

Telo

26





dr R Đukić

Pod telom u kinematici podrazumeva se geometrijski objekat koji se kreće U okviru ovog kursa proučava se samo apsolutno kruto telo (telo kod koga se ne menja rastojanje izmeĎu njegovih tačaka)

Mehanika II - 01 - 26/52

13

Nepokretno telo

27





dr R Đukić

Nepokretno telo je telo koje se u problemu izučavanja smatra nepokretnim Sva kretanja su relativna i u odnosu na posmatrani problem neko telo smatramo nepokretnim

Mehanika II - 01 - 27/59

Referentno telo

28





dr R Đukić

U okviru rešavanja problema uzimamo neko telo u odnosu na koje izučavamo kretanje Kada se objekat izučavanja i telo kreću zajedno a objekat dodatno u odnosu na telo, referentno telo smatramo nepokretnim (putnik u avionu, putnik na brodu, vozu, klip motora u odnosu na karoseriju)

Mehanika II - 01 - 28/59

14

Pojam kinematičke tačke OdreĎivanje poloţaja tačke u prostoru

KINEMATIKA TAČKE dr R Đukić

Mehanika II - 01 - 29/59

Poloţaj tačke u prostoru

30





dr R Đukić

Mehaničko kretanje predstavlja promenu poloţaja tela u prostoru Promena se moţe uočiti i definisati samo u odnosu na neko drugo referentno telo

Mehanika II - 01 - 30/59

15

Tačka

31

U kinematici se posmatra geometrijska tačka (bez dimenzija) koja menja svoj poloţaj u odnosu na uočeno referentno telo  Tačka menja svoj poloţaj u toku vremena to početni trenutak (t0=0) i t* krajnji trenutak 

dr R Đukić

Mehanika II - 01 - 31/59

Poloţaj tačke

32





dr R Đukić

Za utvrĎivanje poloţaja tačke u odnosu na referentno telo treba definisati sistem registrovanja Radi preciznog jednoznačnog definisanja pozicije tačke usvajaju se odgovarajući koordinatni sistemi

Mehanika II - 01 - 32/59

16

Primer automobila na putu

33







dr R Đukić

Kao referentno telo uzima se mesto polaska Kao koordinatni sistem uzima se prirodni koordinatni sistem - trasa puta izmeĎu polaznog i ciljnog odredišta Koordinata – poloţaj, udaljenje vozila od mesta polaska

Mehanika II - 01 - 33/59

Mehanizam unutar automobila

34

 



Izučavanje rada nekog mehanizma U ovom postupku automobil se moţe smatrati apsolutno nepokretnim Pri proučavanju rada tog mehanizma na autu nebitno je da li se auto kreće ili ne (izučavanje rada podizača stakla, poloţaja upravljača u odnosu na sedište i karoseriju, vidno polje, ECE 14, 18)

dr R Đukić

Mehanika II - 01 - 34/59

17

Primer grada na mapi

35

Definisana je geografska širina  Definisana je geografska duţina i  Definisana je nadmorska visina Primeri geografskih karata ali i praćenje pozicije na karti preko satelitskog merenja (geostacionarni sateliti) Praćenje radarom aviona i brodova 

dr R Đukić

Mehanika II - 01 - 35/59

36

Mehaničko kretanje predstavlja promenu poloţaja tela u prostoru Promena se moţe uočiti i definisati samo u odnosu na neko drugo referentno telo

ODREĐIVANJE POLOŢAJA POKRETNE TAČKE U PROSTORU dr R Đukić

Mehanika II - 01 - 36/59

18

Mehanika II - 01 - 37/59

Poloţaj tačke M

37



Definisan je vektorom poloţaja

r 

Pošto menja svoj poloţaj u vremenu onda je definisana vektorskom funkcijom vektora poloţaja

r  r t 

dr R Đukić

Linija putanje

38



U nekom trenutku tačka M je u poloţaju Mo koji je definisan sa r0



U drugom trenutku će biti u poloţaju M1 koji je definisan sa r1



Pri promeni poloţaja, tačka koja se kreće opisuje liniju koja se naziva linijom

putanje dr R Đukić

Mehanika II - 01 - 38/59

19

Mehanika II - 01 - 39/59 39

Linija putanje



Linija putanje predstavlja hodograf vektora poloţaja

r dr R Đukić

40

Putanja - trajektorija



Deo linije putanje izmeĎu tačaka M1 i M2 u kojima se kreće M u odreĎenom vremenskom intervalu zove se

putanja ili trajektorija

Mehanika II - 01 - 40/59

20

Kordinatni sistemi:

41

  

 

dr R Đukić

Dekartov pravougli koordinatni sistem Polarno cilindrični koordinatni sistem Sferni koordinatni sistem Prirodni koordinatni sistem Opšti krivolinijski generalisani sistem (nije predmet ovih izlaganja)

Mehanika II - 01 - 41/59

Mehanika II - 01 - 42/59 42

Dekartov pravougli koordinatni sistem

    r  xi  y j  z k Vektori

i j k su jedinični vektori osa x, y, z

21

43

Dekartov pravougli koordinatni sistem

     r  r t   x t i  yt  j  zt  k

dr R Đukić

44

Mehanika II - 01 - 43/59

Vektorska funkcija 

Vektorskoj funkciji



Odgovaraju tri skalarne funkcije

     r  r t   x t i  yt  j  zt  k

x  x(t ), y  y(t ), z  z(t ) Mehanika II - 01 - 44/59

22

Zakon – jednačine kretanja

45



Skalarne funkcije zavisnosti koordinate od vremena nazivaju se zakonima kretanja ili jednačinama kretanja u Dekartovim koordinatama

x  x(t ), y  y(t ), z  z(t ) dr R Đukić

Mehanika II - 01 - 45/59

Linija putanje

46



Eliminacijom parametra t iz prve dve jednačine



Dobijaju se jednačine

x  x(t ), y  y(t ), z  z(t )

f1 ( x, y )  0 f 2 ( y, z )  0 

One predstavljaju cilindrične površi paralelne osama z i x čiji presek daje liniju putanje

Mehanika II - 01 - 46/59

23

Linija putanje

47



Eliminacijom parametra t iz sve tri jednačine



Dobijaju se jednačine

x  x(t ), y  y(t ), z  z(t ) F1 ( x, y, z )  0 F2 ( x, y, z )  0



One predstavljaju cilindrične površi čiji presek daje liniju putanje

Mehanika II - 01 - 47/59

dr R Đukić

Mehanika II - 01 - 48/59

Primer linije putanje u ravni

48



Date su jednačine kretanja

x  4 t  2t 2 y  3 t  1.5 t 2







x  2t  t 2 2 3 3 x y  2t  t 2  y   2 2 2

x  2 2t  t 2 







24

Mehanika II - 01 - 49/59 49

Primer linije putanje u ravni 

Transformacijom jednačina







x  2t  t 2 2 3 3 x y  2t  t 2  y   2 2 2

x  2 2t  t 2 









3 y x 4

Vidi se da je jednačina poluprave t je uvek pozitivno

dr R Đukić

50



Primer linije putanje u ravni Dobijeni izraz

3 y x 4 

t=0 x=0,y=0; t=1 x=2, y=1,5; t=2 x=0,y=0; t=3 x=-6,y=-4.5

je jednačina linije putanje za datu zavisnost promene poloţaja tačke u ravni

Mehanika II - 01 - 50/59

25

Mehanika II - 01 - 51/59 51

Polarno cilindrični koordinatni sistem     r  r t   r t ro (t )  z t  k 



Vektor poloţaja izraţen u polarno cilindričnim koordinatama Jedinični vektori

  ro , co , k 

Polarno cilindrični koordinatni sistem 52

    r  r t   r t ro (t )  z t  k 





dr R Đukić

Površi j=const, z=const i r=const nazivaju se koordinatne površi dve ravne j=const, z=const i jedna cilindrična r=const U preseku dve površi dobija se koordinatna linija kroz posmatranu tačku

Mehanika II - 01 - 52/59

26

53

Polarno cilindrični koordinatni sistem    Tačka M u preseku ro , co , k 







koordinatnih linija U pravcu tangenti na koordinatne linije postavljeni su jedinični vektori

Jedninični vektori su meĎusobno upravni u posmatranoj tački M Radijalni, cirkularni i aksijalni pravac

Mehanika II - 01 - 53/59

54

Zavisnost koordinata x,y,z i rj,z 

x  r cos j y  r sin j zz dr R Đukić



Za isti koordinatni početak Dekartovog i polarno cilindričnog koordinatnog sistema vektor poloţaja za poznate polarno cilindrične koordinate koordinate Dekartovog koordinatnog dobijaju se

Mehanika II - 01 - 54/59

27

Prirodni koordinatni sistem 55





Prirodni koordinatni sistem se definiše ako je poznata linija putanje odnosno hodograf vektora poloţaja tačke M U tom slučaju poloţaj tačke M u potpunosti je odreĎen lučnom koordinatom s



Na poznatoj putanji usvoji se početna tačka i smer porasta i tada je lučnom koordinatom s definisan trenutni poloţaj tačke M

dr R Đukić

56

Mehanika II - 01 - 55/59

Prirodni koordinatni sistem JEDINIČNI VEKTORI

T tangente N normale i B binormale

dr R Đukić

Mehanika II - 01 - 56/59

28

Mehanika II

Mehanika II

Prirodni koordinatni sistem 57







Ravan upravna na T je glavna normalna ravan (sadrži jedinične vektore N i B) Ravan upravna na B je oskulatorna ravan (sadrži jedinične vektore T i N) Ravan normalna na ort glavne normale N (usmeren ka središtu krivine ) je rektifikaciona ravan (jed. vekrori T i B)

dr R Đukić

58

Mehanika II - 01 - 57/59

Prirodni koordinatni sistem  



Vektori T, N i B obrazuju prirodni trijedar vektora Očigledno je da kod prostorne krive linije putanje , ovi vektori menjaju svoj pravac od tačke do tačke krive Pošto je položaj tačke jednoznačno odreĎen prirodnom lučnom merom udaljenosti od početne tačke zakon kretanja je

S=S(t) dr R Đukić

Mehanika II - 01 - 58/59

29

Promenljivost/konstantnost jediničnih vektora

59





jedinični vektor Dekartovog koordinatnog sistema koji su nepromenljivi tokom vremena. (koordinatni početak vezan za referentno telo) Jedinični vektori kod polarno cilindričnog i prirodnog koordinatniog sistema su promenljivi u toku vremena (koordinatni početak vezan za posmatrano telo)

dr R Đukić

Mehanika II - 01 - 59/59

30