NOVI UVEZ Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva
Godina XIII., broj 24, prosinac 2015.
ISSN 1845-2434
http://www.zkd.hr
Novi uvez Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva Godina XIII, broj 24, prosinac 2015. Izdaje: Zagrebačko knjižničarsko drustvo Starčevičev trg 6, 10 000 Zagreb Telefon: 4572-344, 4694-326; faks 3882-853 http://www.žkd.hr Glavna i odgovorna urednica: Blaženka Peradenič-Kotur (
[email protected]) Tajnica: Marija Maja Simunovič (msimunovič@nsk.hr) Urednica: Irena Pilas (
[email protected]) Lektorica: Ivona Milovanovič Grafičko-tehnički urednik Tomislav Silič (tomislav.silič@kgž.hr)
SADRŽAJ: 2
UVODNA RIJEČ
3
OKRUGLI STOL:"ULOGA STRUČNOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA DANAS" POVODOM 40. OBLJETNICE OSNUTKA ZKD
5
REDOVNA SKUPŠTINA ZAGREBAČKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA ODRŽANA 10. RUJNA 2015. GODINE
6
JESEN U ČEŠKOJ - STUDIJSKO PUTOVANJE KNJIŽNIČARA U ORGANIZACIJI ZAGREBAČKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA 7.-11. LISTOPADA 2015.
8
DVIJE NOĆI U 2015. U SURADNJI SA ZAGREBAČKIM KNJIŽNIČARSKIM DRUŠTVOM
10
STRUČNI SKUP RANA PISMENOST I POTEŠKOĆE U ČITANJU
12
MJESEC HRVATSKE KNJIGE 2015.
14
OD GLINENE PLOČICE DO E-KNJIGE
15
IZMEĐU SLIKOVNICA I MINECRAFTA - PONUDE I USLUGE DJEČJIH KNJIŽNICA U DIGITALNO DOBA
16
ARTISTS SPEED DATING U KNJIŽNICI JELKOVEC
17
OBILJEŽAVANJE DANA HRVATSKIH KNJIŽNICA U DRENOVCIMA I DODJELA PRIZNANJA KNJIŽNICA GODINE
18
NOVA USLUGA NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU ZA SLIJEPE I SLABOVIDNE KORISNIKE
20
KNJIŽNIČNE USLUGE I PROGRAMI POTICANJA ČITANJA ZA OSOBE OŠTEĆENA SLUHA – ODRŽAN 12. OKRUGLI STOL KOMISIJE ZA KNJIŽNIČNE USLUGE ZA OSOBE S POSEBNIM POTREBAMA
22
CYCLING FOR LIBRARIES 2015 : NEW NORDIC
23
KNJIŽNICA EFZG-A DOČEKALA 95. ROĐENDAN U NOVOM RUHU
24
70 GODINA KNJIŽNICE VRAPČE
1
UVODNA RIJEČ: Poštovane kolegice i kolege, članovi Zagrebačkog knjižničarskog društva, Pozdravljam vas u ime glavne i odgovorne urednice Blaženke Peradenić-Kotur, članova uredništva Novog uveza, elektroničkog glasila Zagrebačkog knjižničarskog društva te u osobno ime kao nove urednice glasila. Također, srdačno pozdravljam novu lektoricu glasila Novi uvez, Ivonu Milovanović koja nam se pridružila i svesrdno pomogla u radu na ovom broju. Nadam se da ćemo i dalje opravdavati vaše povjerenje i pravovremeno vas informirati o novostima i djelovanju članova našeg Društva na promociji struke i sveobuhvatnog djelovanja knjižničarstva. Ovim riječima želim vas podsjetiti kako naš časopis izlazi u pravilu dva puta godišnje, iako smo izdali i poseban broj (br. 23) tijekom studenog 2015. u povodu 40. obljetnice osnutka Zagrebačkog knjižničarskog društva. U ovom novom, 24. broju glasila Novi uvez donosimo brojne priloge vezane za zbivanja u svijetu knjižničarstva čijim su dijelom bili i naši članovi tijekom ove godine. Ponosni smo na 40. obljetnicu našeg Zagrebačkog knjižničarskog društva, na doprinos i aktivnu ulogu koju ima u promicanju razvoja i zagovaranja knjižničarske struke. Tim povodom organiziran je i Okrugli stol: Uloga stručnog knjižničarskog društva danas, o kojem možete više pročitati u prilogu predsjednice ZKD-a Blaženke Peradenić-Kotur. Ujedno naglašavamo kako smo tijekom jeseni usvojili i neke novine u djelovanju i zadaćama društva, što ukratko možete vidjeti u prilogu kolegice Anite Marin. Članovi ZKD-a i pridruženi članovi regionalnih knjižničarskih društava bili su na stručnom putovanju u Češkoj, a prilog donosi Hela Čičko. O suradnji ZKD-a i Knjižnice HAZU informira nas Vedrana Juričić. Akademijina Knjižnica redovito priprema programe za dvije značajne kulturne manifestacije u Zagrebu - prva je Noć muzeja, a druga Noć knjige. Nadalje, o radu Hrvatskog čitateljskog društva i organizaciji stručnog skupa: Rana pismenost i poteškoće u čitanju izvještava nas Kristina Čunović u svojem prilogu. U razdoblju od 15. listopada do 15. studenoga odvijaju se aktivnosti vezane uz Mjesec hrvatske knjige, manifestaciju koja djeluje na nacionalnoj razini, a promiče čitanje i vrednuje knjigu kao kulturno dobro. Velik broj knjižnica i knjižničara sudjeluje u realizaciji ovog programa pa u ovom broju Novog uveza donosimo veći broj priloga vezanih uz Mjesec hrvatske knjige i njegovo obilježavanje diljem Hrvatske, a o tome nas informiraju kolegice Dobrila Zvonarek, Iva Klak Mršić i Ana Bakarić. O proslavi Dana hrvatskih knjižnica u Drenovcima i dodjeli priznanja Knjižnica godine 2015. pišu Višnja Cej i Tomislav Silić. Knjižnice kao kulturne ustanove uviđaju važnost prilagodbe prostora, građe i usluga svim osobama s invaliditetom, pa se i knjižničari i Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama aktivno bave tom problematikom. U ovom broju donosimo dva priloga vezana uz 12. okrugli stol Knjižnične usluge i programi poticanja čitanja za osobe oštećena sluha o čemu nas izvještava Željka Miščin te prilog Dunje Marije Gabriel i Ivane Vinko o novoj usluzi NSK za slijepe i slabovidne osobe. O međunarodnoj knjižnično - biciklističkoj (ne)konferenciji Cycling for libraries 2015: New Nordic informira nas sudionica manifestacije kolegica Marija Šimunović. Željeli bismo istaknuti kako se u ovo vrijeme kada teško dolazimo do potrebnih financijskih sredstava ipak događaju lijepe stvari i obnavljaju se knjižnice - na primjeru novoobnovljene knjižnice na Ekonomskom fakultetu o tome nas izvještava Zrinka Udiljak Bugarinovski. Važno je naglasiti i značajne obljetnice pojedinih knjižnica, a kako je 70. godišnjicu djelovanja proslavila knjižnica Vrapče izvještava nas Dijana Štambuk. Zahvaljujem se svim suradnicima na poslanim prilozima! Dragi čitatelji, svoje komentare, prijedloge za članke, ali i pokude možete poslati na moju e-mail adresu:
[email protected]. Sretan Božić, ugodne blagdane i uspješnu novu 2016. godinu žele vam Uredništvo Novog uveza i urednica Irena Pilaš 2
Okrugli stol: Uloga stručnog knjižničarskog društva danas U povodu 40. obljetnice osnutka ZKD Blaženka Peradenić-Kotur U povodu 40. obljetnice osnutka, Zagrebačko knjižničarsko društvo organiziralo je Okrugli stol Uloga stručnog knjižničarskog društva danas. Jednodnevni stručni skup održan je 20. studenoga 2015. godine u Kući Europe u Zagrebu, uz sudjelovanje članova ZKD-a i gostiju. Okrugli stol održan je pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarovć (pismo u prilogu). U programskom i organizacijskom odboru sudjelovale su: Danka Hajsig, Iva Grisogono, Vedrana Juričić, Marija Šimunović, Sanja Vukasović-Rogač, Zrinka Udiljak-Bugarinovski i Blaženka Peradenić-Kotur. Ove godine Zagrebačko knjižničarsko društvo (ZKD) obilježava 40. obljet-nicu osnutka i aktivnog djelovanja u razvoju, promicanju i zaštiti knjižni-čarske struke. Zagrebačko knjižničarsko društvo osnovano je 26. svibnja 1975. godine odlukom Osnivačke skupštine kojom je prestalo biti podruž-nica Hrvatskog knjižničarskog društva i postalo samostalno. Aktivnosti na obilježavanju 40. obljetnice Društva trajale su cijelu godinu, a Okrugli stol Uloga stručnog knjižničarskog društva danas predstavlja prije svega stručni dopri-nos te naglašava važnost zajedničkog promišljanja o prošlosti i budućnosti knjižničarskih društava. Naša je namjera bila da jednodnevnim stručnim skupom predstavimo teme vezane uz ulogu i razvoj knjižničarskog društva u skladu s izazovima vremena, potaknemo razmjenu iskustava dobre prakse i aktivnosti knjižničar-skih društava u regiji te unaprijedimo regionalnu suradnju. Na taj smo način željeli ukazati na ulogu profesionalnog knjižničarskog društva danas, na moguće potrebe i promjene u djelovanju društava s ciljem unaprjeđenja percepcije i pozicije knjižničarske profesije kod korisnika knjižnica, njihovih osnivača te pripadnika šire kulturne i znanstvene zajednice. Okrugli stol koncipirali smo u tri dijela: Prvi dio predstavio je pozvane izlagače/predstavnike knjižničarskih društava pod vodstvom Hrvatskog knjižničarskog društva. Pozvani gosti/predavači iz Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije istaknuli su posebnosti regionalnih društava u okruženju s primjerima dobre prakse. U drugom dijelu pozvanih izlaganja naglasak je bio na povijesnom kontekstu knjižničarskih društava u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na Zagrebačko knjižničarsko društvo. Kreiranje ključ-nih strateških dokumenata iz područja knjižničarstva na razini RH, teme vezane uz važnost profesionalne etike u knjižničnom radu i funkcioniranju strukovnih društava te važnost knjižničarskih kompetencija neke su od tema koje su predstavile članice ZKD-a koje su aktivno uključene u radna tijela Hrvatskog knjižničarskog društva. U trećem bloku otvorena je rasprava na kojoj su sudjelovali izlagači i publika. Rasprava je naglasila povezanost javnog interesa šire društvene zajednice i poziciju profesionalnog knjižničarskog društva danas. Zaključeno je da osiguravanje slobodnog protoka informacija i jednak pristup građi i informacijama za sve korisnike mora i nadalje biti u temeljima svih programskih zadaća profesionalnog knjižničarskog udruženja. Knjižničarsko društvo dužno je poticati raspravu o aktualnim problemima i tražiti rješenja uvijek i isključivo unutar granica struke, po pravilima struke i s akterima iz struke. To je iznimno 3
važno jer promičući stručna rješenja, knjižničarsko društvo ne osnažuje samo djelatnost zbog vlastitog probitka, već poboljšava i usluge koje struka pruža javnosti. Svrha djelovanja stručnog knjižničarskog društva nije samo dobrobit vlastite stručne zajednice ni zastupanje isključivo interesa knjižničara i knjižničarstva. Ono zastupa javni interes i javno dobro u sferi informacija, obrazovanja, kulture i znanosti. Stručno knjižničarsko društvo zastupa i knjižnice i njihovo poslanje te se zalaže za slobodan protok vjerodostojnih informacija, slobodan pristup i razmjenu znanja. Stručno knjižničarsko društvo je predstavnik, zastupnik i zagovaratelj knjižničarske struke u javnosti te podiže svijest javnosti o ulozi i važnosti knjižnica i knjižničara u društvu. Govoriti u ime struke i promicati je izvan knjižničarskih krugova u javnosti može samo knjižničarsko društvo. Realizaciju ovog skupa omogućili su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Zagreb – Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport koji su financijski podržali ideju ZKD-a. Potporu je pružila Kuća Europe - Predstavništvo Europske komisije i Informacijskog ureda Europskog parlamenta u RH koji su omogućili besplatno korištenje konferencijske dvorane. Svi izlagači i organizatori sudjelovali su u realizaciji ovog programa na dobrovoljnoj osnovi i bez honorara. Angažmanom članova Programskog i organizacijskog odbora osigurano je i sponzorstvo. Također, u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Zagreba osigurani su promotivni materijali za sve sudionike i besplatan obilazak kulturno-povijesnih lokaliteta uz stručno vodstvo za sve prijavljene sudionike. Za Okrugli stol bila je pripremljena programska knjižica i drugi popratni materijali. U povodu 40. obljetnice osnutka, Programski i organizacijski odbor Okruglog stola podržao je ideju o izradi dokumentarnog filma o Zagrebačkom knjižničarskom društvu. U realizaciju filma bili su uključeni sljedeći članovi: Nada Gomerčić, Dubravka Kunštek, Dora Sečić, Dunja Marija Gabriel, Marija Šimunović, Igor Mladinić, Maja Popović i Blaženka Peradenić-Kotur. Film je premijerno prikazan na početku Okruglog stola, a u njegovu realizaciju bili su uključeni učenici i nastavnici Tehničke škole Zagreb. Film će biti dostupan na mrežnom mjestu ZKD-a i društvenim mrežama. Istim povodom objavljen je i poseban broj Novog uveza, elektroničkog glasila ZKD-a. Za suradnike posebnog broja Novog uveza pozvani su svi bivši predsjednici ZKD-a te aktualna predsjednica kojima je dana mogućnost da se još jednom prisjete razdoblja kada su bili na čelu zagrebačkog društva i izdvoje nešto što je obilježilo njihov mandat. Pozivu su se odazvali i prilog napisali: Katja Matković Mikulčić, Dunja Marija Gabriel, Dunja Seiter-Šverko, Željko Vrbanc i Blaženka Peradenić-Kotur. Poseban broj također je promoviran na početku Okruglog stola, a sada je dostupan na adresi: http://zkd.hr/poseban-broj-novog-uveza-povodom-40-godina-zkd-a/. 40. obljetnica ZKD-a bila je medijski prisutna u radijskom programu Grada Zagreba i Večernjem listu: http://www.vecernji.hr/zg-vijesti/zagrebacko-knjiznicarsko-drustvo-slavi-40-rodendan-1038315, a vijest su prenijeli i drugi elektronički mediji. Smatramo da je ovim nizom aktivnosti na prikladan način obilježena 40. obljetnica osnutka Zagrebačkog knjižničarskog društva.
4
Redovna skupština Zagrebačkog knjižničarskog društva održana 10. rujna 2015. godine Anita Marin (
[email protected]) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Dana 10. rujna 2015. godine u dvorani Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice Zagreb, Starčevićev trg 4, u 12.00 sati je održana Redovna skupština Zagrebačkog knjižničarskog društva. Glavni razlog sazivanja Skupštine je bio usvajanje novog Statuta ZKD-a. Uz standardne točke dnevnog reda (otvaranje Skupštine i pozdravna riječ predsjednice ZKD-a, izbor Radnog predsjedništva i radnih tijela Skupštine te utvrđivanje kvoruma) bile su i financijsko izvješće ZKD-a za 2014. kao i plan rada i financijski plan za narednu 2016. godinu. Predsjednica Zagrebačkoga knjižničarskog društva Blaženka Peradenić-Kotur pozdravila je sve prisutne i zahvalila se na odazivu. Nakon predsjednice ZKD-a prisutnima se obratila Davorka Bastić, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba, te nova ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice dr. sc. Tatijana Petrić. Verifikacijski odbor Skupštine utvrdio je da je prisutno 74 od ukupno 301 člana ZKD-a. Pošto se nije odazvala natpolovična većina članova Društva, sukladno članku 24. Statuta ZKD-a sazvana je sljedeća Skupštinu istoga dana u 13.00 sati. To vrijeme je iskorišteno kako bi dr. sc. Josip Stipanov održao prigodan govor povodom smrti prof. dr. sc. Aleksandra Stipčevića, doktora arheologije i istaknutog stručnjaka povijesti knjige i knjižničarstva, te predavanjem umirovljene više knjižničarke Dorice Blažević: Pohvala Zagorkinoj ruci ili Kako je nastala jedna bibliografija u kojem je autorica prezentirala svoj rad na Zagorkinoj bibliografiji objavljenoj 2014. godine. Na ponovljenoj Skupštini usvojio se novi Statut ZKD-a koji je prethodno bio stavljen na javnu raspravu. Stupanjem na snagu novog Zakona o udrugama, 1. listopada 2014. godine počeo je teći jednogodišnji rok za usklađivanje odredbi dosadašnjih statuta udruga s odredbama novog Zakona. Predsjednica Društva je iznijela najvažnije izmjene do kojih je došlo u Statutu ZKD-a. Novi statut je prihvaćen od Upravnog odbora i na koncu je poslan Gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove opće uprave. U zakonskom okviru napravljene su sve potrebne promjene pri čemu je Statut sačuvao svojih 11 glava. Interveniralo se u smislu preciznijih odredbi u samom tekstu i preciznijih upotreba pravne terminologije u definiranju i vođenju članstva pri čemu će se pri evidenciji koristiti i OIB. Također je u skladu s novim Zakonom trebalo odabrati i likvidatora društva za što je izabrana Alemka Belan Simić. Na Financijsko izvješće za 2014. godinu nije bilo nikakvih primjedbi i jednoglasno je prihvaćeno. Plan rada Društva za 2016. godinu, koji je umnožen i podijeljen prisutnima na ulazu u dvoranu, sastoji se od tri glavne točke: 1. Rad Upravnih i stručnih tijela (redovna djelatnost), 2. Stručna djelatnost i 3. Međunarodna suradnja. Istaknuto je kako su članovi ZKD-a izuzetno aktivni i u radu Hrvatskog knjižničarskog društva kao i u radu međunarodnog stručnog udruženja te su naši članovi prisutni u raznim IFLA odborima. Što se tiče stručne djelatnosti, planira se organizacija skupova, okruglih stolova, predstavljanje knjiga, objavljivanje najmanje dva broja godišnje časopisa Novi uvez, održavanje mrežnih stranica (www.zkd.hr) čija je glavna urednica Inge Rudomino, uređivanje Facebook profila za što je zadužena Marija Šimunović, nastavljanje projekta Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke županije, sudjelovanje u Noći muzeja, sudjelovanje na domaćim i stranim stručnim skupovima, na Skupštini HKD-a, organizacija 5
stručnih putovanja... Za sve te aktivnosti predložen je i adekvatan financijski plan. Osnovni prihod dolazi iz Ministarstva kulture, Gradskog ureda za obrazovanje i kulturu Grada Zagreba te od članarina. Društvo će aplicirati i za različite potpore i planira sveukupni prihod od 85.000 kn. Nadalje, na Skupštini su odabrane dvije članice ZKD-a (Tihana Rašeta i Danka Hajsig) koje će zamijeniti kolegice koje su spriječene prisustvovati Skupštini HKD-a 18. rujna 2015. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. S ciljem utvrđivanja što jasnijih kriterija za odabir počasnih članova ZKD-a, predložena je izrada Smjernica za izbor počasnih članova ZKD-a. Na kraju Skupštine članove se još jednom podsjetilo na stručno putovanje pod nazivom Jesen u Češkoj od 7. do 11. listopada 2015. godine u okviru kojeg se planira posjet gradu Plzenu, ovogodišnjoj Europskoj prijestolnici kulture, te na skup Uloga stručnoga knjižničarskog društva danas koji Društvo organizira u Kući Europe 20. studenog 2015. godine.
JESEN U ČEŠKOJ Studijsko putovanje knjižničara u organizaciji Zagrebačkog knjižničarskog društva 7.-11. listopada 2015. Hela Čičko (
[email protected] ) Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica Četrdesetak knjižničara i prijatelja knjižnice, ne samo Zagreba već i drugih županija, u organizaciji Zagrebačkog knjižničarskog društva je od 7. do 11. listopada 2015. boravilo na studijskom putovanju u Republici Češkoj. Privučeni itinerarom (Zagreb - Brno - Prag - Plzen- Karlovy Vary - České Budějovice - Češky Krumlov - Zagreb) uživali su na kružnom putovanju po zemlji bogate povijesne i kulturne tradicije i prirodnih ljepota, smještene u srcu Europe. Naime, Češka na zapadu graniči s Njemačkom, na sjeveru s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, a na jugu s Austrijom. To je zemlja dobro razvijenog i stabilnog gospodarstva, koja je prema zadnjem popisu iz 2011. godine imala više od 10 milijuna stanovnika. Od 2004. članica je Europske unije. Na put smo krenuli 7. listopada kasno navečer da bismo nakon noćne vožnje Slovenijom i Austrijom sutradan ujutro, 8. listopada stigli u Brno, drugi po veličini grad u Češkoj, na jugoistoku zemlje. Brno je političko, industrijsko, trgovačko i kulturno središte pokrajine Južne Moravske. To je i sveučilišni grad s više od 85.000 studenata. Nakon obilaska povijesne gradske jezgre koja obuhvaća Trg slobode, Staru Gradsku vijećnicu i katedralu Sv. Petra i Pavla, krenuli smo prema sveučilišnoj i regionalnoj knjižnici Moravska Zemska Knihovna koja se predstavlja i kao Moravian Library: Library for the 21. st Century. Zašto knjižnica za 21. stoljeće? Sedmokatna suvremena zgrada od stakla i betona krije veliko bogatstvo knjižnične građe iz područja društvenih znanosti i medicine. Povijesne zbirke sadrže srednjovjekovne rukopise, inkunabule i stare grafike. Knjižnica je osnovana davne 1808. godine, a danas njezin fond broji gotovo četiri milijuna svezaka, što je stavlja na drugo mjesto u Češkoj, odmah iza Nacionalne knjižnice u Pragu. Opslužuje blizu 30.000 registriranih korisnika (1.500 dnevno) od kojih je 60% studenata. Knjižnica je osobito ponosna što je aplicirajući na natječaj Europske unije uspjela povući sredstva za nabavu visokokvalitetne tehničke opreme za digitalizaciju svoje građe, u što smo se i sami uvjerili. Na taj način pridružila se knjižnicama Danske, Estonije, Francuske, Mađarske, Njemačke, Portugala, Austrije, Slovačke, Slovenije, Švedske i Švicarske koje sudjeluju u projektu eBooks on Demand (e6
knjige na zahtjev). Naime, milijuni vrijednih knjiga tiskanih između 1550. i 1900. godine na taj su način postale dostupne svim korisnicima koji su za digitalnu verziju knjige spremni izdvojiti neku svotu novca. Nakon službenog obilaska knjižnice zavirili smo i u knjižničnu kavanu, a zatim prepuni ugodnih dojmova krenuli prema 200 km udaljenom Pragu kojim smo se još istoga dana navečer prošetali. Sutradan, 9. listopada ujutro posjetili smo knjižnicu Samostana Strahov koju su još u srednjem vijeku osnovali Norbertinci (rimokatolički red kanonika). Riječ je o najvećoj češkoj, 800 godina staroj samostanskoj knjižnici koja je smještena u dvije dvorane ukrašene baroknim freskama. Autor Teološke dvorane (dovršena 1679. godine) je talijanski arhitekt Giovanni Domenico Orsi, dok Filozofska dvorana datira iz 1780. godine i njen je strop ukrašen kompozicijom austrijskog slikara Franza Maulbertscha pod nazivom Duhovni razvoj čovječanstva. Knjižnica posjeduje fond od 130.000 svezaka, od čega je 3.000 rukopisa i 2.500 inkunabula. Najstarija knjiga je Strahovo Evanđelje iz 9. stoljeća. Naš obilazak smo nastavili posjetom povijesnoj gradskoj jezgri: Hradčani, Katedrala Sv. Vita, Praški dvorac, Mala Strana, Karlov most i Staro Mesto. Oko podneva smo razgledali dio Klementinuma, kompleks zgrada starog sveučilišta koji su osnovali Isusovci nakon dolaska u Češku 1556. godine. Mnogi su europski astronomi, glazbenici i filozofi studirali i radili ovdje, među njima i hrvatski znanstvenik Andrija Mohorovičić. Bilo nam je drago kada smo na pročelju zgrade Sveučilišta ugledali spomen ploču u povodu obilježavanja 100. godišnjice otkrića Mohorovičićevog diskontinuiteta. U kompleksu Klementinuma nalazi se samostan i crkva Sv. Klimenta, Kapela ogledala u kojoj je Mozart svirao orgulje, kazališna dvorana, meteorološka stanica i znanstveni opservatorij. Mi smo posjetili najstariji, povijesni dio Nacionalne knjižnice Češke Republike. Knjižnica je odličan primjer barokne arhitekture jer se nije promijenila od dana kada je otvorena 1722. godine. Zidovi i strop su ukrašeni freskama Josef Diebela, a kombinuju prikaze umjetnosti i nauke. Zidovi i strop ukrašeni su freskama, a središtem dvorane dominiraju veliki globusi. Knjižnica čuva djela neprocjenjive vrijednosti - od rukopisa Jana Husa, češkog reformatora i rektora Karlovog sveučilišta u Pragu spaljenog na lomači u 15. stoljeću, do Višehradskog Kodeksa - latinskog evanđelistara krunidbe prvog češkog kralja Vratislava. Riječ je o (za Čehe) najvažnijoj i najvrjednijoj rukom pisanoj knjizi koja je vjerojatno nastala u skriptoriju bavarskog samostana u Regensburgu. Njegova vizualna komponenta ga svrstava među najdragocjenije iluminirane rukopise u drugoj polovici 11. stoljeća u Europi. Naprostou většinu rukopisu napsal jeden písař.Desky rukopisu jsou potaženy tkaninou s vyšitými zelenými rozvilinami s lístky a kvítky.Godine 2005. proglašen je nacionalnim spomenikom kulture Republike Češke. Mi smo imali priliku vidjeti njegovu repliku koja nas je ostavila bez daha, a zatim smo se, prepuni dojmova, strmim stepenicama popeli na vrh pedesetak metara visokog Astronomskog tornja (Hvezdarenskavež) s kojeg puca pogled na cijeli grad. U neposrednoj blizini Klementinuma nalazi se i Mestskaknjihovna v Praze (centralna u mreži Knjižnica grada Praga) koja nas je od prve fascinirala isto jednim tornjem, ali sagrađenim od knjiga! Ova mreža narodnih knjižnica obuhvaća 42 knjižnice i 3 bibliobusa. Osim građe, svojim korisnicima nudi veliki broj edukativnih programa i aktivnosti.Danas se u Klementinum biblioteci može pronaći oko 20.000 knjiga. U subotu, 10. listopada otputili smo se na zapad u Plzen, europski grad kulture 2015., grad inače najpoznatiji po inženjerskom koncernu Škoda i češkom pivu Pilsner. Tamo smo posjetili Knjižnicu Zapadnočeškog muzeja u Plzenu (Knihovna Západnočešké muzeum v Plzni). Jedan od najvećih čeških muzeja smješten je u monumentalnoj neorenesansnoj zgradi i posjeduje zbirku od dva milijuna predmeta. Knjižnica je utemeljena kad i muzej, 1878. godine. Današnji fond broji 90.000 svezaka, prvenstveno stručnih knjiga iz povijesti, umjetnosti i etnografije, a ističu se zbirke rukopisa, inkunabula i rijetkih knjiga. Knjižnica ima i zavičajnu zbirku u kojoj se mogu naći knjige i dokumenti važni za grad Plzen i 7
Zapadnočešku regiju. Ravnatelj knjižnice, gospodin Ila Šedo vrlo nas je srdačno primio, a nakon što je s predsjednicom Zagrebačkog knjižničarskog društva gospođom Blaženkom Peradenić-Kotur razmijenio poklone, poveo nas je u dio knjižnice koji je inače zatvoren za javnost. Imali smo priliku vidjeti izložbu vrijednih hrvatskih izdanja, među kojima su i Povijest Hrvata Vjekoslava Klaića, Stolna crkva u Đakovu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te grafička mapa Zagreb Vladimira Kirina objavljena 1925. godine prigodom tisućite godišnjice Hrvatskog kraljevstva. Prepuni dojmova, istoga smo dana krenuli prema ljekovitim izvorima mineralne vode. Karlovy Vary, gr ad na ušću r ijeke Teple i jedno od najpoznatijih eur opskih ter malnih lječilišta očarao nas je elegantnim pročeljima, paviljonima i šetnicama zaogrnutim u predivne boje jeseni. Vratili smo se natrag u Prag da bi sutradan, 11. listopada krenuli prema Zagrebu. Na povratku kući zaustavili smo se u gradu České Budějovice gdje smo posjetili jedinu državnu češku pivovaru Budweiser i upoznali se s tehnologijom proizvodnje piva (i degustirali ga, naravno!), a zatim smo se od Češke oprostili u živopisnom gradiću Češky Krumlov, pod zaštitom UNESCO-a. Ovo nas je putovanje obogatilo, i zahvaljujući turističkom vodiču, našoj Ani Gašparović, praškoj studentici i dobroj poznavateljici češkog jezika i kulture, otvorilo nam neke nove vidike i poglede na češku zemlju i ljude!
DVIJE NOĆI U 2015. U SURADNJI SA ZAGREBAČKIM KNJIŽNIČARSKIM DRUŠTVOM Vedrana Juričić (
[email protected] ) Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Akademijina Knjižnica redovito priprema programe za dvije značajne kulturne manifestacije u Zagrebu. Prva je Noć muzeja, a druga Noć knjige. Posljednjeg petka u siječnju, dok gradom vladaju još hladne i vjetrovite, a ponekad i snježne zimske noći, Zagreb oživi svoje ulice i trgove na kojima brojni prolaznici hrle prema muzejima i galerijama, ali i knjižnicama, arhivima, tvornicama. Akademijina Knjižnica smještena je u središtu grada, između značajnih muzejskih institucija - Moderne galerije i Kabineta grafike sa zapadne strane, Strossmayerove galerije starih majstora sa sjeverne te Umjetničkog paviljona s južne strane trga. Sve spomenute institucije aktivne su i dobro posjećene u ovoj manifestaciji pa Uprava Akademije potiče Knjižnicu da i ona otvori svoja vrata brojnim Zagrepčanima. Dok muzejska institucija ima svoj stalni postav ili tekuću izložbu, a time i pola posla obavljenog za Noć muzeja, knjižnica priprema poseban program koji najčešće traje samo jednu noć. To je veliki kreativni, ali i fizički napor za knjižničare, popratno osoblje, čuvarsku službu. Pripreme kreću najmanje mjesec dana prije posljednjeg siječanjskog petka, a koncepcija nastaje i po nekoliko mjeseci ranije. Odaziv publike naposljetku opravda sve ono što je uloženo u ostvarenje programa. (Sl. 1. Fotka za pamćenje – ekipa Akademijine Knjižnice u Noći muzeja 2015.) Program Noći muzeja 2015. bio je posvećen putovanjima i odvijao se pod motom sv. Augustina: 8
Svijet je poput knjige. Oni koji ne putuju, pročitali su samo jednu stranicu - u tri cjeline: predavanja, nagradni kviz i izložbe. Četiri održana predavanja bila su dobro posjećena, tim više što je svaki posjetitelj na ulazu u dvoranu dobio broj koji mu je u tomboli na kraju predavanja mogao donijeti nagradno putovanje. Održana su sljedeća predavanja: Na putovanje s bebama po Kubi, Bosni i Crnoj Gori (Robert Pašićko, Inia Herenčić i Zoran Kordić), Armenija – otok usred Kavkaza (dr. sc. Zoran Klarić), Odavde do Tralala (projekcija filma 72 min.) te predavanje Indijanci u tenisicama (autori Boris Veličan i Dušan Bućan), Glas za knjižnice – biciklom po svijetu, biciklom po Hrvatskoj (Vesna Stričević o pokretu Cycling for Libraries te studenti bibliotekarstva s Filozofskog fakulteta u Zagrebu o bibliocikliranju od Zagreba do Splita, u suradnji sa Zagrebačkim knjižničarskim društvom). Suradnja sa Zagrebačkim knjižničarskim društvom bila je prožeta prijateljskom i kreativnom energijom. (Sl. 2. Članovi Zagrebačkog knjižničarskog društva u Akademijinoj Knjižnici u Noći muzeja 2015.) U nagradnom kvizu Pet po pet i vidi svijet! podijeljeno je ukupno šest nagradnih putovanja u Beč, Villach, Graz, Trst, Rijeku i Dubrovnik. Pitanja su bila prilično teška što mnogi sudionici nisu očekivali. Priređene su i izložbe: 520. godina Senjske glagoljske tiskare 1494.-1508. – likovna inspiracija Vjera Reiser, PutoOpisi ili Slike s putovanja – izložba hrvatskih i svjetskih književnih, znanstvenih i publicističkih putopisnih djela iz fonda Knjižnice HAZU, u Gaylord vitrini za staru knjigu izložba djela talijanskoga prirodoslovca i putopisca Alberta Fortisa iz 18. st. s putovanja po Istri i Dalmaciji (iz trezora). Posjetitelji su razgledali i dvije stalne izložbe: Multimedijska izložba Miroslav Krleža (1893.-1981.2013.) te Memorijalne sobe nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga (vodstvo akad. Šunjić i dr.). U čitaoničkim prostorima Knjižnice najatraktivnije su bile izložbe fotografija bibliociklista s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te fotografije s putovanja Cycling for Libraries na kojemu su sudjelovale Vesna Stričević i Marija Šimunović. Noć knjige 2015. tradicionalno se održava 23. travnja na Svjetski dan knjige i autorskih prava, na dan kad su 1616. umrli Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Garcilaso de la Vega. Knjižnica je priredila program u trajanju od 18 do 22 sata, a u to vrijeme su održana dva zanimljiva predavanja. Autori prvog predavanja O detaljima digitalnog faksimila knjige na primjeru rijetkosti Metropolitanske knjižnice u Zagrebu bili su dr. Milan Pelc iz Instituta za povijest umjetnosti i gospodin Goran Vržina, elektroničar (autor sustava za neinvazivnu digitalizaciju). Dr. Pelc je održao uvodno slovo o rijetkostima i obilježjima knjiga u Metropolitanskoj knjižnici u Zagrebu, a gospodin Vržina je pokazao tehniku digitaliziranja predložaka digitalnom kamerom, dakle bez direktnog dodira objekta koji se snima, i gotovo u mraku (pri 20 luksa). Oboje je iznimno korisno kad se snimaju stari objekti osjetljivi na svjetlost te objekti velikih dimenzija. Kamera s kojom se vrši snimanje može se podići na visinu i do 6 m. U drugom dijelu večeri održan je okrugli stol u suorganizaciji sa Zagrebačkim knjižničarskim društvom pod nazivom Sudbina privatnih biblioteka u Zagrebu i Hrvatskoj. (Sl. 3. Publika u Noći knjige 2015. u Akademijinoj Knjižnici). U programu su duljim izlaganjem na temu privatnih biblioteka sudjelovali gospodin Goran Ivanišević, dr. med. i vlasnik vrijedne privatne biblioteke te mr. sc. Veljko Mihalić, voditelj Odsjeka za muzejsku, likovnu i knjižničnu djelatnost i stručni savjetnik u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport. Treći govornik trebao je biti akademik Bratulić, no zbog spriječenosti je morao otkazati sudjelovanje. Posjetiteljima je podijeljen njegov kraći tekst o znamenitim privatnim knjižnicama u Hrvatskoj. Vrlo izražajno izlaganje o privatnim glazbenim bibliotekama imao je Davor Merkaš, dipl. muzikolog i glazbeni publicist te voditelj Muzičkog informativnog centra. 9
Primjere dobre prakse u raspravi su iznijeli članovi Zagrebačkog knjižničarskog društva: Sonja Avalon, umirovljena voditeljica Odjela nabave Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dr. sc. Željka Radovinović iz Knjižnice Muzičke akademije, mr. sc. Ljiljana Sabljak i Željko Vegh iz Knjižnica grada Zagreba te mr. sc. Vedrana Juričić iz Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razgovor je bio vrlo zanimljiv, u trenucima vrlo žustar i dinamičan, te je pokazao da je problematika prihvata privatnih knjižnica vrlo osjetljivo i zahtjevno pitanje i vrlo odgovoran posao u kojemu treba osobito poštivati ulogu vlasnika privatne knjižnice i njegove želje i uvjete, ali i mogućnosti koje ima knjižnica koja prima donaciju.
STRUČNI SKUP RANA PISMENOST I POTEŠKOĆE U ČITANJU Kristina Čunović,
[email protected] Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić" Karlovac predsjednica Hrvatskoga čitateljskog društva (2014.-2016.) Hrvatsko čitateljsko društvo (HČD) je dobrovoljna udruga koja se bavi poticanjem, istraživanjem i unaprjeđivanjem čitanja i pismenosti. Društvo je osnovano sa svrhom promicanja razvijanja onog stupnja pismenosti i čitateljskih sposobnosti koje su u skladu s jedinstvenim mogućnostima svakog pojedinca te omogućavanja razmjene znanja i iskustava. U redovne djelatnosti Društva ubraja se i organizacija stručnih skupova i konferencija, kao što je npr. 2005. godine u Zagrebu održana iznimno uspješna 14. europska konferencija o čitanju. Svake godine povodom Međunarodnog dana pismenosti koji se obilježava 8. rujna, Hrvatsko čitateljsko društvo organizira stručni skup s ciljem okupljanja stručne javnosti i poticanja rasprava o pismenosti i dobrobitima čitanja u hrvatskom društvu. Podsjećamo da je u Republici Hrvatskoj nepismeno još 30.400 osoba što čini 0,8% ukupnog stanovništva. Stručni skup koji je Hrvatsko čitateljsko društvo organiziralo 8. rujna 2015. godine održao se u Kući Europe u Zagrebu pod nazivom Rana pismenost i poteškoće u čitanju. U domeni pismenosti, kao fenomena koji ima mnogo određenja, upravo je poticanje u ranoj dobi temelj kvalitetnih postignuća vidljivih u odrasloj dobi. Stručnim skupom željela se istaknuti važnost čitanja naglas djeci već od rođenja, kako bi se smanjile poteškoće u čitanju i pisanju u kasnijoj dobi. Naime, gotovo svaka peta odrasla osoba u Europi ima poteškoća u čitanju i pisanju što im otežava socijalizaciju u najširem smislu; ograničava sudjelovanje u društvenom i kulturnom životu te pronalaženje posla. Hrvatskom čitateljskom društvu to je bio dovoljan razlog i poticaj za organizaciju stručnog skupa Rana pismenost i poteškoće u čitanju kojim se ujedno obilježila 20. obljetnica Društva. Hrvatsko čitateljsko društvo je tijekom svojeg djelovanja u proteklih dvadeset godina pokrenulo mnoge projekte koji jačaju predčitateljske vještine djece i ranu pismenost, a potaknuti značajnim brojem pojedinaca s poteškoćama u čitanju odlučilo se za organizaciju stručnog skupa Rana pismenost i poteškoće u čitanju čime se priključilo europskoj kampanji za promicanje pismenosti Literacy Week 2015. Naime, Hrvatsko čitateljsko društvo jedina je hrvatska udruga uključena u projekt The European Lite10
racy Policy Network – ELINET, međunarodnu mrežu za promicanje pismenosti, osnovanu u veljači 2014. godine i financiranu od Europske komisije u iznosu od četiri milijuna eura bespovratnih sredstava. Mreža uključuje 77 partnerskih organizacija iz 28 europskih zemalja koje se bave pitanjima pismenosti, a HČD djeluje u okviru tima 7, osmišljavajući aktivnosti i alate za podizanje svijesti o važnosti čitanja i pismenosti. Cilj ovog značajnog europskog projekta je smanjenje broja djece, mladih i odraslih osoba niske razine pismenosti u Europi. Stručni skup Rana pismenost i poteškoće u čitanju Hrvatsko čitateljsko društvo organiziralo je u okviru Tjedna pismenosti 2015. Tjedan je započeo 8. rujna 2015. na UNESCOv Međunarodni dan pismenosti, a trajao je do 17. rujna 2015. U organizaciji ELINET-a, na završnoj svečanosti u Bruxellesu otvorena je izložba fotografija pod nazivom Let's face it together. Izložba uključuje fotografije i osobna pisma djece, mladih i odraslih osoba koji su imali teškoće u čitanju i pisanju. U svojim pismima oni ističu važnost pismenosti i zahvaljuju onima koji su im pomogli steći ove vještine. Ponosni smo što je i Hrvatska bila zastupljena na izložbi, doprinosom pomoćnika ministra znanosti, obrazovanja i sporta, gospodina Staše Skenžića i jedanaestogodišnje djevojčice Hane Berak iz Bjelovara, kao i činjenicom da je Hrvatsko čitateljsko društvo sudjelovalo u njezinoj organizaciji. Prvi dio stručnog skupa bio je posvećen 20. obljetnici djelovanja Hrvatskog čitateljskog društva. Nakon uvodnog izlaganja dr.sc. Danka Plevnika pod nazivom A nalogno čitanje u digitalnom dobu, mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina govorila je o počecima i razvoju Hrvatskog čitateljskog društva čija je predsjednica bila deset godina (1996.-2006.). Prisjetila se inicijative dr. sc. Đurđe Mesić, savjetnice za narodne knjižnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te pripremnih aktivnosti za osnivanje Hrvatskoga čitateljskog društva. Jedan od njenih projekata bilo je pokretanje Hrvatskog čitateljskog društva i uključivanje Hrvatske u međunarodnu zajednicu čitateljskih udruga. Kolegica Sabolović-Krajina je zaključila kako je Hrvatsko čitateljsko društvo kao stručna udruga u kontekstu burnih društvenopolitičkih i tehnoloških promjena organizacijski i stručno etablirala značaj čitanja i pismenosti u hrvatskome društvu, ne samo u utilitarno-pragmatičnom smislu kao središnje kompetencije u prevladavajućim konceptima cjeloživotnog učenja, društva znanja i neoliberalne konzumerističke ekonomije, nego povrh svega, u duboko humanom aspektu usmjerenom na pojedinca i njegovu afirmaciju u osobnom životu. Od pedesetak članova 1997. godine, broj članova danas narastao je na tristotinjak. Ana Sudarević, dugogodišnja urednica Hrčka, glasila Hrvatskog čitateljskog društva, u svojem je izlaganju dala pregled 50 brojeva Hrčka te 10 godina fotografskog natječaja Smiješak… čitajte! koji se provodi svakog ljeta od lipnja do rujna. Pregledavajući stare brojeve, bilo je zanimljivo pratiti kako se Hrčak širio i mijenjao bogateći se iz broja u broj novim aktualnim temama, rubrikama i novim suradnicima, a tijekom godina i novim članovima uredništva – baš kao što mu i naziv sugerira: hrčak, životinjica koja svoju hranu marljivo skuplja i pohranjuje kao što to čini revnostan čitatelj, svladavajući brojne naslove knjiga na uzbudljivom putovanju koje se zove čitanje. Prigodno, i akronim HRČAK izveden je iz naziva Hrvatski čitateljski klub. Predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva Kristina Čunović govorila je o programima Hrvatskog čitateljskog društva u cilju promicanja pismenosti od najranije dobi. Projektom Čitajmo im od najranije dobi, koji se uz podršku Ministarstva kulture provodio 2007. godine, nastojalo se educirati što veći broj odgojitelja i roditelja o važnosti čitanja djeci od rođenja. U izlaganju je predsjednica HČD-a istaknula značajan projekt Informativno-edukativni paket za novorođenčad i njihove roditelje kojim se Društvo u suradnji s udrugom RODA (Roditelji u akciji), Gradskim knjižnicama u Karlovcu, Osijeku i Zadru te Komisijom za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskoga knjižničarskog društva 2009. godine odlučilo za još aktivniji i izravniji pristup poticanju i promoviranju važnosti čitanja djeci od prvih dana njihova života tako što su roditeljima djece rođene u tjednu obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti (8. rujna) podijeljeni paketi. U posljednje dvije godine, Hrvatsko čitateljsko društvo u partnerstvu s Hr11
vatskim knjižničarskim društvom, Hrvatskim društvom pedijatara, Hrvatskim logopedskim društvom, Hrvatskom udrugom istraživača dječje književnosti i UNICEF-om provodi kampanju za poticanje čitanja naglas djeci od rođenja Čitaj mi! (dostupno na www.citajmi.info). U svom izlaganju Rana pismenost: roditelji – odgojitelji – poticatelji, prof. dr. sc. Mirjana Lenček naglasila je da društvo koje teži napretku treba uložiti u rani razvoj i ranu pismenost. Drahomira Cupar je u svojem izlaganju o utjecaju čitanja slikovnica na razvoj dječjeg jezika istaknula kako čitanje naglas djetetu pospješuje budući uspjeh djeteta. Danijela Petrić iz Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ iz Koprivnice predstavila je programe kojima Knjižnica potiče ranu pismenost: Knjige za bebe, program koji knjižnica provodi od 1999. godine u suradnji s Općom bolnicom „Dr. Tomislav Bardek“ Koprivnica, Male knjižnice u pedijatrijskim ordinacijama i Pričaonice za bebe i malu djecu. Prof. dr. sc. Dragica Haramija s Univerziteta u Mariboru predstavila je slovenski projekt Bralna značka osnovan još 1961. godine. U svom predavanju osvrnula se na provođenje projekta u predškolskom odgoju. Odgojitelji su u svojim skupinama mentori čitanja, a popise kvalitetnih slikovnica pripremaju knjižničari. U projekt je uključeno 5.600 djece, više od 500 mentora čitatelja i cijela mreža knjižnica. U zaključcima skupa istaknuto je kako je potrebna veća suradnja predškolskih ustanova i knjižnica, a najbolji put je da se ustanove povežu na lokalnoj razini u cilju unaprjeđenja rane pismenosti. One to mogu učiniti i u okviru nacionalne kampanje Čitaj mi!. Hrvatsko čitateljsko društvo je ove godine organiziralo jubilarni 10. fotografski natječaj Smiješak… čitajte! kako bi istaknula važnost te pozitivnu i zabavnu stranu čitanja i pismenosti. U foto natječaj uključilo se 48 natjecatelja svih dobi sa 110 radova. Prema kriterijima koji su obuhvaćali maštovitost i kreativnost fotografskog rada te iskrenost doživljaja autora, od ukupnog broja prijavljenih radova Ocjenjivačka komisija odabrala je tri pobjedničke fotografije, a pohvalila šest radova. Na stručnom skupu u Kući Europe Komisija je proglasila imena pobjednika i dodijelila nagrade autorima najboljih fotografija: Ivančici Šebalj, Dini Kraljić i Ivanu Suvalju. Svih devet radova čine fotografsku izložbu koja će putovati hrvatskim knjižnicama zahvaljujući financijskoj potpori Narodne knjižnice “Petar Preradović” iz Bjelovara, Hrvatskom fotosavezu na stručnoj podršci te svim sudionicima foto natječaja.
MJESEC HRVATSKE KNJIGE 2015. Dobrila Zvonarek (
[email protected] ) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Razdoblje od 15. listopada do 15. studenoga u Hrvatskoj je tradicionalno rezervirano za literaturu. Vrijeme je to Mjeseca hrvatske knjige, manifestacije koja na nacionalnoj razini promiče čitanje kao društvenu vrijednost i knjigu kao kulturno dobro. Domaćin svečanog otvaranja Mjeseca hrvatske knjige 2015. bio je Novi Vinodolski, čija Narodna čitaonica i knjižnica obilježava 170 godina od svoga osnutka, brojeći pritom i druge obljetnice značajne za svoju zajednicu, ali i hrvatsku kulturu u cjelini: 210. obljetnicu rođenja Antuna Mažuranića, 170. obljetnicu rođenja Vladimira Mažuranića te 125. obljetnicu smrti Ivana Mažuranića. Svečanost zatvaranja priređena je u Dugoj Resi, u spomen na 90. godišnjicu utemeljenja njezine Gradske knjižnice i čitaonice. Između ova dva događaja, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, održao se još jedan dinamičan i inspirativan Mjesec hrvatske knjige. Unatoč klimi relativno nepovoljnoj za 12
knjigu, čije posljedice osjećaju svi koji se njome bave – od autora, prevoditelja, nakladnika i knjižara pa do knjižničara, a možda baš i usprkos negativnim trendovima, veliki broj knjižnica u svojim su prostorima priredile vjerojatno najveći broj programa do sada, u više od 150 gradova i mjesta diljem Lijepe naše. Surađujući s književnicima i umjetnicima raznih profila, profesorima i učenicima osnovnih i srednjih škola, udrugama i društvima, vrtićima, staračkim domovima, istaknutim pojedincima lokalnih zajednica i mnogima drugima, knjižnice su još jednom pokazale svoju snagu i moć povezivanja te ukazale na ulogu koja im pripada u promociji kulture i znanja te osobito knjige i čitanja. S obzirom na to da su 2015. godinu Ujedinjeni narodi proglasili Međunarodnom godinom svjetlosti i tehnologija zasnovanih na svjetlu, programski odbor Mjeseca hrvatske knjige odlučio je ovu temu učiniti središnjom, nudeći je kao poticaj svim sudionicima Manifestacije. Proslov programske knjižice stoga je povjeren našem uglednom fizičaru, akademiku Vladimiru Paaru, koji je u njemu predstavio povijest misterija svjetlosti, naglašavajući kako smo i danas još daleko od njezina suštinskog razumijevanja. Ipak, premda je ne shvaćamo u potpunosti, itekako primjećujemo njezinu odsutnost. Simbolično, na tragu ove misli, 23. listopada diljem zemlje održana je akcija Upali lampicu i čitaj! s ciljem rasvjetljavanja mraka nepismenosti i slabog interesa za knjigu. Osim akcije paljenja lampice za čitanje, Mjesec hrvatske knjige brojio je još nekoliko središnjih programa. Jedan od njih bio je Nacionalni kviz za poticanje čitanja, ove godine naslovljen Putovanja do znanja, koji je završio svečanim uručivanjem nagrada u Kinu Europa gdje su u programu Alkemija svjetla = iskra života djeca upoznala ulogu i posebne tehnike korištenja svjetla u animiranom filmu. U Požegi je 9. studenoga organiziran stručni skup Narodne knjižnice u novim prostorima – spoj tradicije i suvremenosti, a 11. studenoga, na Dan hrvatskih knjižnica, svečano je obilježena 50. obljetnica Hrvatske knjižnice za slijepe. Uz Dan hrvatskih knjižnica Hrvatsko knjižničarsko društvo dodijelilo je godišnje priznanje Knjižnica godine, ovaj put dvjema knjižnicama: Općinskoj narodnoj knjižnici Drenovci i Sveučilišnoj knjižnici Rijeka. Ljubitelji knjige u Hrvatskoj osobito se vesele studenom kada se na Zagrebačkom velesajmu priređuje Interliber. Ove su godine za vrijeme njegova trajanja, od 10. do 15. studenoga, Knjižnice grada Zagreba u suradnji s narodnim i školskim knjižnicama iz cijele Hrvatske organizirale kreativne radionice za djecu i mlade na temu poticanja čitanja popularne znanosti, a u sklopu Znanstvenog parka. Posjetitelji Interlibera imali su priliku pogledati i izložbu fotografija Kadar za čitanje 2015., nastalu u suradnji organizatora Noći knjige i Fotokluba Zagreb, koja je predstavljena na svečanom otvorenju Noći knjige 2015. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Kada je riječ o najvećoj hrvatskoj knjižnici, ona se osim sudjelovanjem u radu programskog odbora Mjeseca hrvatske knjige Manifestaciji priključila i realizacijom vlastitih programa. U njezinu je velikom predvorju tako 20. listopada predstavljena zvučna i e-knjiga Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić za učenike s teškoćama u čitanju, u izdanju Zaklade Čujem, vjerujem, vidim. Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dodijelila je 21. listopada Nagradu Anđelko Novaković, ovaj put mladoj pjesnikinji Marini Katinić za zbirku Ptica na ušću smoga. U suradnji s Veleposlanstvom Republike Bugarske u Hrvatskoj i Društvom hrvatsko-bugarskoga prijateljstva, 26. listopada svečano je otvorena izložba Jezik sveti mojih 13
djedova: hrvatsko-bugarske usporednice, a 10. studenoga Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavila je svoju najsloženiju izložbu u 2015. godini: Machinae novae – 400 godina poslije posvećenu šibenskomu izumitelju, polihistoru i jezikoslovcu Faustu Vrančiću i njegovu djelu. Izložba je organizirana pod pokroviteljstvom UNESCO-a, a u suradnji s Tehničkim muzejom Nikola Tesla, Gradskom knjižnicom “Juraj Šižgorić“ iz Šibenika i Memorijalnim centrom Faust Vrančić s otoka Prvića. Uvijek vesela i poticajna programska knjižica Mjeseca hrvatske knjige, koju su ove godine vješto oblikovali Bruketa&Žinić, na svojoj naslovnici ukazuje na činjenicu koju često zaboravljamo - Ono si što čitaš, dragi čitatelju, a bez čitanja si nitko i ništa. S ovom spoznajom, koja je i poticaj i opomena, pripremat ćemo se za Mjesec hrvatske knjige 2016.
OD GLINENE PLOČICE DO E-KNJIGE Iva Klak-Mršić (iva.klak.mr
[email protected] ) Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Jelkovec Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske, u suradnji sa Zagrebačkim velesajmom, ove je godine osmislila program znanstvene kulture Znanstveni kvart kao dodatni sadržaj sajma Interliber. Kroz Znanstveni kvart predstavljen je interaktivan pristup prenošenja znanja i popularizacija svih znanosti na praktičan i zabavan način. Posjetitelji su tako mogli sudjelovati u raznim pokusima i radionicama, ali i poigrati se sa znanstveno-tehnološkim izlošcima predstavljenim na promotivnim punktovima u paviljonu 6. Program su izvodile brojne udruge, fakulteti, znanstveni instituti, muzeji, istaknuti pojedinci znanstvene zajednice te Knjižnice grada Zagreba. Program Znanstvenog kvarta Interlibera održavao se pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO te Grada Zagreba. Voditeljica projekta bila je Jelena Filipaj s pridruženim članom, koordinatorom programa Bojanom Markičevićem. U službi besplatnog dijeljenja znanja, Znanstveni kvart je bio organiziran kao pravi kvart s prostorom za šetnju i uživanje po svim njegovim ulicama, odnosno dijelovima. Bili su to punktovi: Plac znanja, Školica, Kulturno informativni centar - KIC, Galerija, Teretana, Trg odmorko, Zabavni park i ZOO. U sklopu Školice, Knjižnice grada Zagreba održale su tri radionice pod nazivom Od glinene pločice do e-knjige koje su bile u skladu sa središnjom temom Mjeseca hrvatske knjige, odnosno Međunarodnom godinom svjetlosti i tehnologija zasnovanih na svjetlu. Tako su mjesto u ovogodišnjoj radionici pronašle i nove tehnologije koje knjižnice i knjižničare potiču na suočavanje s izazovom elektroničke knjige. Tijekom radionice su djeca mogla vidjeti dug razvojni put nastanka knjige: od pločice, papirusa, pergamene i papira do elektroničke knjige. S promjenama nositelja teksta mijenjali su se i načini pisanja pa se za razliku od prvotnog utiskivanja, pisanja rukom i tiskanja strojem danas piše vrlo jednostavno. Medij se tijekom stoljeća mijenjao, no uvijek je bilo važno zapisati i prenijeti misli, znanje i informacije. Nekad su knjige bile teško dostupne običnom čovjeku, a danas cijela knjižnica stane na dlan ili u džep. Nakon kraćeg uvodnog predavanja o povijesnom razvoju knjige i pisma, uslijedio je radionički dio. Radionice su održane u tri termina kako bi se prilagodile različitoj dobi posjetitelja. U srijedu, 18. studenoga 2015. održana je radionica za najmlađe - učenike prvih razreda koji su se tek krenuli upozna-
14
vati s pismom, pisanjem i knjigama. Nakon uvodnog predavanja o povijesnom razvoju knjige, svatko je izradio svoju glinenu pločicu. Radionicu su održale knjižničarke Marina Danev i Luca Novak (KGZ – Gradska knjižnica, Odjel za djecu i mladež). Druge dvije radionice održane 17. studenoga i 20. studenoga 2015. bile su za starije posjetitelje koji su nakon kraćeg uvodnog povijesnog predavanja uspoređivali knjigu Fantastične leteće knjige g. Morrisa Lessmorea Williama Joycea u papirnatom i digitalnom obliku pomoću čitača e-knjiga iz Američkog kutka Zagreb (Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića). Puni dojmova o tome kako se sve može koristiti čitač e-knjiga, djeca su izradila i svoju glinenu pločicu. Ove dvije radionice održale su knjižničarke Marina Lončar (KGZ - Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića) i Davorka Semenić Premec (KGZ – Knjižnica Savski gaj). Aplikacija IMAG-N-O-Tron omogućila je djeci čitanje knjige The Fantastic Flying Books of Mr. Morris Lessmore Williama Joycea na iPad uređaju. Priprema radionice rezultat je programa edukacije za knjižničare realiziranog u suradnji s Kosjenkom Petek, certificiranom Appleovom savjetnicom za profesionalni razvoj i usavršavanje, održanog u sklopu Američkog kutka Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića. Tijekom radionice pomagala je i Petra Milić, studentica informatike, suradnica u programu edukacije, a zahvalni smo i na potpori Appleovom obrazovnom predstavniku u osiguravanju dodatnih iPad uređaja za veću skupinu djece, odnosno sudionika radionice. Uz navedene kolegice u ovogodišnjem sudjelovanju Knjižnica grada Zagreba na Interliberu sudjelovale su Arijana Herceg Mićanović (KGZ – Knjižnica Marina Držića), Iva Klak Mršić (KGZ – Knjižnica Jelkovec) i Alka Stropnik (Matična služba KGZ). Do novih aktivnosti Knjižnica grada Zagreba na Interliberu, kao i nove teme Mjeseca hrvatske knjige, razmišljajte o načinima promicanja knjige i čitanja, kao i novih tehnologija.
IZMEĐU SLIKOVNICA I MINECRAFTA - PONUDE I USLUGE DJEČJIH KNJIŽNICA U DIGITALNO DOBA 30.09.-1.10.2015., Zagreb Goethe-Institut Kroatien, Ulica grada Vukovara 64 Ana Bakarić, ana.bakar
[email protected] Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Jelkovec Nedavno sam imala priliku prisustvovati zanimljivoj radionici namijenjenoj knjižničarima iz cijele Hrvatske. Knjižnica Goethe instituta organizirala je dvodnevnu radionicu Između slikovnica i Minecrafta. Ponude i usluge dječjih knjižnica u digitalno doba sa gošćom Ute Hachmann, voditeljicom Gradske knjižnice Brilon. Predavanja i radionice bile su na njemačkom i hrvatskom jeziku uz simultani prijevod. Od samog početka, predstavljanja sudionika i domaćina, atmosfera je bila ugodna te su sva predavanja bila vrlo interaktivna i popraćena korisnim primjerima iz prakse. Ono na što nas je gđa Ute najviše usmjeravala bilo je pozicioniranje dječje knjižnice u suvremenom medijskom svijetu, odnosno kako je naša knjižnica pozicionirana te kako pokrenuti stvari u knjižnicama kako bismo se prilagodili novim trendovima. Rad u dječjim knjižnicama posljednjih se godina ubrzano mijenja. Svakodnevno svjedočimo novim trendovima i promjenama u medijskom svijetu te se u skladu s time trebamo pokušati što bezbolnije prilagoditi. Iako knjige, tj. tradicionalni programi za poticanje čitanja niti s promjenama ne gube na svo15
me značenju, ipak se s druge strane javljaju trendovi i promjene u medijskom svijetu koje imaju velik utjecaj na život današnje djece. Dječji knjižničari i knjižničari koji rade s djecom i mladima svjesni su tih promjena te se pokušavaju u skladu s njima razvijati te osmisliti nove ideje i programe. Druga bitna stvar bilo je upoznavanje sa 3D tehnologijama, touchscreenom i digitalnim čitanjem. Predstavljene su najnovije tehnologije te aplikacije s dječjim slikovnicama, automatski čitači i sl. Kroz predavanja se gđa Ute dotakla pitanja digitalnog čitanja i budućnosti digitalnih trendova, čitaju li mladi e-knjige, prisutnosti medija u životu djece te novim formatima. Između predavanja smo imali dvije odlične radionice: medijski metar i makerspace, a predstavljena nam je i igrica Minecraft te druge igre popularne među mladima i djecom. Prilikom izrade medijskog metra suočili smo se s nedoumicama oko toga kada djetetu dopustiti korištenje suvremene tehnologije u knjižnici, bilo da se radi o računalu, Playstationu ili e-čitaču. Makerspace je bila lakša radionica gdje smo staru knjigu pretvorili u lika iz bajke. Definicija za makerspace ne postoji, ali najčešće se koristi kao mjesto zajedničkog učenja i rada, na kojima ljudi u vlastitom interesu rade na projektima i izrađuju stvari. Smatram da su predavanja bila vrlo korisna, posebno praktičan rad i ideje koje možemo primijeniti u svojim knjižnicama te pogled u budućnost tehnologije: s čime se knjižnice u svijetu suočavaju, a nama tek predstoji.
ARTISTS SPEED DATING U KNJIŽNICI JELKOVEC Iva Klak-Mršić (iva.klak.mr
[email protected] ) Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Jelkovec Tijekom Mjeseca hrvatske knjige u Knjižnici Jelkovec održan je A rtists Speed Dating. Radi se o projektu koji okuplja umjetnike različitih umjetničkih disciplina, građane i posjetitelje u popularnoj brzinskoj formi originalno predviđenoj za upoznavanje ljubavnika ili partnera. Zadana forma predviđa pet do deset minuta razgovora, unutar kojih se posjetitelj ima priliku upoznati s umjetnicima, uglavnom iz lokalne sredine. Po isteku zadanog vremena, sudionik/ca prelazi za drugi stol kako bi upoznao/la sljedećeg umjetnika/cu. Projekt je inspiriran procesom komunikacije i upoznavanja, međusobnog prepoznavanja i vlastitog prezentiranja u kontekstu današnjeg multikulturalnog okruženja. U tako kratkom zadanom vremenu sudionici postavljaju pitanja kojima prosuđuju i procjenjuju drugoga, ali i predstavljaju samoga sebe, poput profila na društvenim mrežama, pitanjima na intervjuima, pa i u situacijama svakodnevnog života na kojima je u konačnici sve i svedeno na kratke razgovore. Projekt je osmislila vizualna umjetnica Martina Miholić s ciljem da kroz neposredan kontakt približi suvremene umjetničke prakse građanima te ih tako upoznaje s kulturnim, umjetničkim, a nerijetko i političkim idejama koje dolaze iz njihovih sredina, a uslijed potrebe za umrežavanjem, povezivanjem i ostvarivanjem kontakata koji potencijalno mogu utjecati na daljnja kretanja u životu. Martina Miholić diplomirala je na Grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu 2004. godine, a 2011. je magistrirala na Central Saint Martins College of Art and Design u Londonu. Od 2006. djeluje unutar umjetničkog kolektiva Projekt 6. Iste godine postaje umjetnička ravnateljica Test!-a 16
(Međunarodni festival studentskog kazališta i multimedije) koji vodi od 2010. do 2012. godine unutar udruge ULAZ te u kolaboraciji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Londonu provodi projekt Export - Import. Uz autoricu projekta Martinu Miholić u Knjižnici Jelkovec predstavili su se i Iva Habus, Robert Gojević, Nikša Marinović, Neven Petrović, Barbara Raad, Saša Šimpraga i Ozren Vlainić. Iva Habus studentica je Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu na odsjeku grafike, od 2012. je u klasi prof. Roberta Šimraka. U jesen 2013. odlazi na jednosemestralnu studentsku razmjenu Erasmus na University of Arts Poznan, Poljska - grafički odsjek. Robert Gojević je osnivač i urednik internacionalnog foto časopisa BLUR magazine, jednog od vodećih nekomercijalnih fotografskih časopisa u svijetu te organizator desetak fotografskih izložbi u Zagrebu. Inače je dugogodišnji aktivni fotograf, trenutno fokusiran na Wet Plate Collodion proces. Nikša Marinović je akademski glumac, freelancer, kompozitor glazbe za kazalište i film pod pseudonimom Rokambol, a trenutno radi na svojem drugom albumu. Neven Petrović je diplomirao na Katedri za fotografiju Akademije dramskih umjetnosti. Pobjednik je ESSL Art Award 2015. te će sudjelovati na izložbi Diversity of V oices u muzeju Essl u Klosterneuburgu kod Beča. Njegove serije fotografija uvrštene su u stalni fundus Muzeja grada Zagreba i Muzeja za umjetnost i obrt. Barbara Raad živi i radi u Zagrebu, apsolventica je modnog dizajna. Nakon godina kad je šarala između odjeće, crtanja, pisanja, fotografiranja i snimanja sada se odlučno bavi odjećom i videom. Ozren Vlainić je pjesnik i vizualni umjetnik. Piše pod utjecajem konfesionalističke poezije i nadrealizma, a glavni uzori u umjetnosti su mu Francis Bacon, Ordan Petlevski i Alfred Kubin. Možete ga pratiti na blogu: http://themole.blog.hr/. Saša Šimpraga je analitičar prostora, aktivist i publicist te autor niza umjetničkih intervencija. Neki od njegovih radova izvedeni su u najnovijem zagrebačkom kvartu, Novom Jelkovcu. Više o Saši možete vidjeti na: http://sasasimpraga.tumblr.com/. Iako na neki način Artist Speed Dating predstavlja ogoljenu varijantu čitateljskog kluba knjižnice, njegova forma, koliko god bila okrnjena i kratka, pozitivno gledano stvara neku vrstu mostova (u ovom slučaju među posjetiteljima) te pruža mogućnost neke buduće komunikacije koja je možda u svakodnevnom životu teže ostvariva. Veselimo se nekoj novoj suradnji sa Martinom jer nam je ovim projektom donijela mnogo novih i zanimljivih ljudi koji bi nam mogli postati i prijatelji.
OBILJEŽAVANJE DANA HRVATSKIH KNJIŽNICA U DRENOVCIMA I DODJELA PRIZNANJA KNJIŽNICA GODINE Višnja Cej (
[email protected] ) i Tomislav Silić (
[email protected] ) Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Augusta Cesarca Na Dan hrvatskih knjižnica, 11. studenog 2015. godine, skupina veselih zagrebačkih knjižničara krenula je autobusom u Slavoniju na svečanu dodjelu priznanja Knjižnica godine. Priznanje je ove godine na temelju kriterija izvrsnosti Hrvatsko knjižničarsko društvo dodijelilo Središnjoj općinskoj knjižnici Drenovci i Sveučilišnoj knjižnici Rijeka. Oko 11 sati stigli smo u Drenovce, središte Cvelferije okupane suncem u raskošnim bojama jeseni gdje su nas srdačno, uz domaću rakiju, kruh i mast kao iz Pavli17
čićevih romana dočekali razdragani domaćini. Pokazali su nam središnju knjižnicu i dva ogranka, Rajevo Selo i Račinovci te narodnu knjižnicu u izgradnji u Gunji. Ovo je područje stradalo prošle godine u katastrofalnoj poplavi. Ugodno nas je iznenadila činjenica da lokalna uprava puno ulaže u kulturu i obrazovanje stanovništva, obnavlja uništene te otvara nove knjižnice. Nakon razgledavanja je započela svečanost dodjele priznanja. U drenovačkom Domu kulture prezentiran je film o povijesti Knjižnice uz govore ravnatelja Knjižnice Gorana Pavlovića, načelnika Općine Drenovci Jakše Šestića, predsjednice Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema Vlatke Surma Szabo, predsjednice Hrvatskog knjižničarskog društva Dunje Holcer, predsjednice Zagrebačkog knjižničarskog društva Blaženke PeradenićKotur, voditeljice Službe za knjižničnu djelatnost Ministarstva kulture Republike Hrvatske Jelene Glavić -Perčin te umirovljene profesorice Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku mr. sc. Vere Erl koja je rodom iz Drenovaca. Slavonskom glazbom svečanost su oplemenili simpatični članovi Kulturnog društva Vesela srca. Nakon službenog programa nastavili smo ugodno druženje uz domaće specijalitete na svečanom domjenku. Tako smo se puni dojmova navečer vratili u Zagreb. Bravo Drenovci!
NOVA USLUGA NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU ZA SLIJEPE I SLABOVIDNE KORISNIKE Dunja Marija Gabriel (dgabr
[email protected] ) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Ivana Vinko (
[email protected]), studentica Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Knjižnice kao kulturne ustanove uviđaju važnost prilagodbe prostora, građe i usluga svim osobama s invaliditetom, posebice osobama s tjelesnim invaliditetom u pogledu arhitektonske prilagodbe prostora knjižnica te za osobe sa senzoričkim oštećenjima (oštećenjem sluha i vida). Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu svoje usluge želi učiniti dostupnima svima, pa tako i slijepim i slabovidnim osobama. S obzirom da sve veći broj slijepih i slabovidnih osoba upisuje studij i ima potrebu za cjeloživotnim učenjem te prilagodbom knjižnične građe i usluga, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pokrenula je program potpore slijepim i slabovidnim korisnicima. Hrvatski savez slijepih ima zabilježeno približno 6.100 slijepih i visoko slabovidnih građana u Hrvatskoj koji su potencijalni korisnici Knjižnice. Prema podatcima Udruge slijepih Zagreb koja je partner NSK na navedenome projektu te okuplja slijepe i slabovidne osobe s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije, zabilježeno je približno 1.200 članova od kojih je 30-ak studenata Sveučilišta u Zagrebu i učenika završnih razreda srednjih škola. U tom pogledu u akademskoj godini 2014./2015. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 18
proveden je jednogodišnji program za slijepe i slabovidne korisnike kojim se omogućilo samostalno korištenje knjižnične građe i usluga slijepim i slabovidnim osobama uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i donacije HEP-a. Osiguran je pristup osobama s oštećenjem vida zahvaljujući linijama vodiljama koje su postavljene na glavnom ulazu Knjižnice po stepeništu do pulta za upis korisnika, a na ulaznoj razini u Središnjoj informacijskoj službi dostupna je radna stanica za slijepe i slabovidne osobe s prilagođenom računalnom opremom i elektroničkim povećalom. Nije se zaboravilo ni na edukaciju djelatnika knjižnice za rad s osobama s invaliditetom koja se provodila u određenim vremenskim razmacima u proteklih godinu dana za djelatnike NSK u suradnji s Udrugom slijepih Zagreb te će ova nastojanja dobiti svoj nastavak i u budućnosti. Osim toga, na korisnička računala Knjižnice postavljen je NVDA program (Non Visual Desktop Access), čitač zaslona nastao na principu otvorenoga koda, namijenjen korisnicima koji imaju poteškoće s vidom koji omogućuje rad u Windows okruženju: pretraživanje baza, korištenje interneta te čitanje vlastitih dokumenata. NVDA program je besplatan i dostupan je na korisničkim računalima u prizemlju Knjižnice te u čitaonicama na trećem i četvrtom katu u okviru prve faze prilagodbe prostora i usluga NSK osobama s invaliditetom i osobama s posebnim potrebama. U NSK je prvi puta obilježen Međunarodni tjedan gluhih (21.-27. rujna 2015.) organiziranjem izložbe Glasovi umjetnosti, a tijekom Mjeseca hrvatske knjige dana 20. listopada 2015. organizirano je razgledavanje Knjižnice za desetak studenata i članova Udruge slijepih Zagreb. Glavna svrha posjete članova Udruge slijepih Zagreb bila je upoznavanje s knjižničnim uslugama i opremom namijenjenom slijepim i slabovidnim korisnicima smještenom u otvorenom pristupu. Oprema se sastoji od računala s JAWS i NVDA govornim podrškama s pripadajućom Wintalker voice hrvatskom govornom jedinicom. Tu je još i Abbyy FineReader program za skeniranje te skener kojim se slijepi korisnici slobodno mogu samostalno koristiti. Poznavateljima brajice dostupan je brajev redak koji je potrebno zatražiti od djelatnika, a slabovidnim korisnicima za korištenje je dostupno povećalo. Nakon upoznavanja s opremom za slijepe i slabovidne, krenulo se u obilazak Knjižnice i čitaonica na trećem i četvrtom katu gdje se nalazi građa iz društveno-humanističkih i prirodnih i tehničkih znanosti. Nakon toga se krenulo u obilazak Zbirki građe posebne vrste. U Kartografskoj zbirci imali su priliku vidjeti reljefne karte, u Grafičkoj zbirci osjetiti pretiske ekslibrisa na papiru i bakrenim pločicama, a u Muzičkoj zbirci poslušali su glazbu u za to predviđenoj slušaonici. Toj zbirci pripadaju i audio knjige u mp3 formatu namijenjene prvenstveno slijepim korisnicima. Obilazak se nastavio u Zbirci starih rukopisa i knjiga u kojoj su vidjeli nekoliko brajevih izdanja raznih zakona koji su dar hrvatske Vlade. Na kraju obilaska posjetili su restauratorsku radionicu gdje su imali prilike vidjeti nekoliko oštećenih i restauriranih knjiga uz objašnjenje postupka restauracije starih novina i mogućnost pregledavanja restauriranih novina. Prema reakcijama članova Udruge slijepih Zagreb, posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ih se iznimno dojmila, kao i trud djelatnika da se knjižnica opremom i uslugama prilagodi posebnoj skupini korisnika, osobito zato što je oprema smještena u dio prostora koji je zajednički svim korisnicima i omogućava integraciju slijepih osoba u društvo. Provedbom programa za slijepe i slabovidne korisnike NSK želi se ostvariti povećan broj aktivnih korisnika Knjižnice, disperzija knjižničnih usluga na osobe s invaliditetom i sve osobe koje se iz bilo
19
kojega razloga ne mogu služiti standardnim (crnim) tiskom, ostvarivanje Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine te usvajanje programa međunarodne Sekcije za knjižnice koje pružaju usluge osobama koje ne mogu čitati standardni tisak (LPD Section) i Sekcije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama (LSN Section) Međunarodnoga saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA). Provedbom navedenih mjera i programa Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ispunjava svoju temeljnu ulogu i postaje središte širenja kulture i znanja za sve svoje građane pa tako i za osobe oštećena vida.
KNJIŽNIČNE USLUGE I PROGRAMI POTICANJA ČITANJA ZA OSOBE OŠTEĆENA SLUHA – ODRŽAN 12. OKRUGLI STOL KOMISIJE ZA KNJIŽNIČNE USLUGE ZA OSOBE S POSEBNIM POTREBAMA (25. RUJNA 2015.) Željka Miščin (
[email protected] ) Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Marina Držića U prostorijama KGZ-a Gradske knjižnice održan je tradicionalni 12. okrugli stol na temu Knjižnične usluge i programi poticanja čitanja za osobe oštećena sluha. I ove godine skup je održan u suradnji s HKD-ovom Komisijom za čitanje i Knjižnicama grada Zagreba, Gradskom knjižnicom. Ravnateljica KGZ-a Davorka Bastić pozdravila je skup u ime domaćina, mr.sc. Ljiljana Sabljak u ime organizatora skupa HKD-a, a u ime HKD-ove Komisije za čitanje skupu se obratila mr.sc. Loris Bučević-Sanvincenti. Željka Miščin (zamjenica predsjednice HKD-ove Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama) također je pozdravila sudionike skupa te ostale kolege i kolegice. Okruglom stolu su nazočili predstavnik Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, predstavnik Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, predstavnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske te predstavnik Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Na 12. okruglom stolu sudjelovale su i dvije strane gošće: Marie-Noëlle Andissac iz Gradske knjižnice u Toulouseu i Dragana Lujić iz Mariborske knjižnice. Za ovaj skup osigurali smo dva tumaprevoditelja znakovnog jezika. Jednog iz Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir, a drugog iz Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba. Osiguran je i prevoditelj s francuskog jezika. U auli KGZ-a mogla se pogledati izložba posvećena Međunarodnom tjednu gluhih osoba (21. rujna-27. rujna 2015.). Autorica izložbe bila je Maela Rakočević-Uvodić. Članovi Udruge Kazalište, vizualne umjetnosti i kultura gluhih DLAN izvela je predstavu Tišina u čitaonici. Nakon zanimljive i neobične izvedbe ove kazališne udruge, okrugli stol je započeo sa svojim radom. Prvim dijelom je moderirala mr.sc. Ljiljana Sabljak, a drugim mr.sc. Loris Bučević-Sanvincenti. Naše gošće iz Francuske i Slovenije Marie-Noëlle Andissac i Dragana Lujić prikazale su skupu rad s gluhim i nagluhim osobama u sredinama iz kojih dolaze. U zanimljivim predavanjima opisale su bogata iskustva knjižničara koji se susreću s gluhim i nagluhim osobama kao korisnicima u svojim sredinama. Maela Rakočević-Uvodić (KGZ) dala nam je analizu istraživanja provedenog kod članova zajednice Gluhih i njihove korisničke potrebe ili njih kao potencijalnih korisnika knjižničnih usluga narodnih
20
knjižnica u Hrvatskoj. Maela Rakočević-Uvodić demonstrirala nam je i znanje znakovnog jezika. O hrvatskom znakovnom jeziku na ovom skupu nekoliko predavača imalo je svoje osvrte. Andrija Halec i Slavka Baštijan (Hrvatski savez gluhih i nagluhih) dali su prikaz rada Saveza i istaknuli kako je Hrvatski sabor 10. srpnja 2015. godine jednoglasno izglasao Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Hrvatskoj. Mirjana Juriša (Hrvatsko društvo tumača i prevoditelja znakovnog jezika gluhih) svojom nam je temom nastojala približiti hrvatski znakovni jezik te objasniti razloge zašto gluhe osobe imaju potrebu komunicirati svojim sustavom znakova. Te osobe svakako trebaju imati nekoga tko će im prenositi informacije od čujuće zajednice. Sada se educiraju osobe za poznavanje hrvatskog znakovnog jezika koje pomažu zajednici gluhih osoba. Ana Marija Babojelić i Ana Jakopović (Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir) na skupu su pokazale razliku u komunikaciji s gluhim i gluhoslijepim osobama. Objasnile su što je taktilni znakovni jezik, znakovni jezik u okviru vidnog polja, vođeni jezik te znakovni jezik iz blizine. Katarina Tonković (Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba) imala je predavanje na temu inkluzije gluhe djece u redovnu nastavu. Istaknula je najvažnije probleme s kojima se takva djeca susreću u razredu i koliko zaostaju u odnosu na čujuću djecu te kako im njihov nedostak stvara velike probleme u svladavanju gradiva. Stoga podrška stručnog komunikacijskog posrednika omogućuje gluhom djetetu ravnopravno sudjelovanje u redovnoj nastavi. Takav učenik onda može lakše prevladati komunikacijske prepreke u čujućoj sredini, a s boljim rezultatima. Slavica Jelić i Andrija Mijačika (Centar „Slava Raškaj“ Zagreb) predstavili su bogatu aktivnost Centra „Slava Raškaj“ i nekoliko projekata usmjerenih na populaciju djece i mladih s komunikacijskim teškoćama, što uključuje i oštećenje sluha. To su projekti Uši širom otvorene, Iskustvom do posla, Informatička edukacija učenika s oštećenim sluhom, Hearing impaired Children Family Support Project, No Limit i V iolina za gluhe, a snimili su i videospot Imagine. Gošća iz SUVAG-a Branka Šindija održala je predavanje o slušanju s umjetnom pužnicom. Prikazala je što je umjetna pužnica, kome se može ugraditi te koja je svrha ugradnje umjetne pužnice kod djece, ali i kod odraslih. Djeca u optimalnoj dobi s umjetnom pužnicom također prolaze fazu uključivanja u redovite sustave odgoja i obrazovanja. Potreban je dug proces rehabilitacije. Svrha ugradnje odraslim osobama je omogućavanje zadržavanja kvalitete života na stupnju prije oštećenja sluha. Drugi dio 12. okruglog stola predviđen je za primjere dobre prakse. Gostovali su Marija Gajski (OŠ Ivana Mažuranića Zagreb), Tihomir Maroević (Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci), Josip Brozović (Udruga gluhih i nagluhih Nova Gradiška), Marijana Janeš Žulj (Gradska knjižnica „Franjo Marković“ Križevci) i Meri Butirić (Gradska knjižnica Marka Marulića Split). Knjižničari su pokazali visoku profesionalnost u bavljenju gluhim osobama i kroz primjere svojih knjižnica pokazali dragocjeno iskustvo za našu struku. Entuzijazma nije nedostajalo. Naš okrugli stol završili smo zaključcima. Najvažniji su svakako da treba osigurati ravnopravniji status korisnicima s bilo kojim oblikom invalidnosti, osigurati im pristup knjižničnim fondovima i uslugama te raditi na educiranju knjižničara. Surađivat ćemo i dalje s udrugama za gluhe i nagluhe, organizirati različite radionice te nastojati poboljšati fond knjiga o osobama s invaliditetom i osobama s posebnim potrebama.
21
CYCLING FOR LIBRARIES 2015 : NEW NORDIC Marija Šimunović (
[email protected] ) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Cycling for libraries 2015 : New Nordic je peta po redu međunarodna knjižnično-biciklistička (ne)konferencija. Održala se od 1.-10. rujna 2015. godine i uključila sudjelovanje više od 80 knjižničara iz cijelog svijeta na putu od Osla, norveških fjordova, duž zapadne obale Švedske i Gothenburga do nizina sjeverne Danske i Aarhusa. Put je uključivao više od 600 km biciklističke vožnje po različitim povoljnim i nepovoljnim vremenskim uvjetima. Teško je izdvojiti neke od posebnosti ove ture, no jedna od zanimljivih je svakako bila jednodnevni seminar na trajektu između Švedske i Danske. Detalje seminara možete pogledati na sljedećoj poveznici: http:// www.cyclingforlibraries.org/?p=9488. Ovogodišnji program uključivao je seminare, rasprave i debate u knjižnicama i van njih povezane s nekoliko tema: Nove knjižnične zgrade na primjerima s terena: Oslo – Gradska knjižnica u Oslu/Deichmanske library, Gothenburg – Gradska knjižnica Gothenburg/Gothenburg Public Library, Aarhus - nova multifunkcionalna knjižnica Dokk1/Mediahouse Dokk1. Novi izazovi – nove vještine i kompetencije knjižničara Na primjeru više od 30 knjižnica i njihovih knjižničara na terenu govorilo se o realiziranim projektima unutar knjižnica i novim vještinama i kompetencijama knjižničara koji su doveli do realizacije i provedbe tih značajnih projekata. New Nordic – je li to kulinarski pokret? Na putu koji uključuje vožnju, druženje i suradnju s knjižničarima u tri različite države, naravno da je neizostavno pitanje gastronomije. Organizatori su nam omogućili upoznavanje s lokalnom gastro kulturom, običajima i kulturom. Kuhar Nippo (Finska), koji je bio s nama cijelo vrijeme na putu, pripremao je sad već tradicionalna jela poput juhe od lososa, koristeći isključivo lokalne namirnice. U Švedskoj smo imali priliku sudjelovati na radionici o korištenju morske trave u kulinarske svrhe. Norveška i Danska su nam ponudile mnoštvo lokalnih jela i kulturnog sadržaja za pamćenje. Makerspace – novi atraktivni model u knjižnicama Zbog nedostatka hrvatske inačice koristit ću pojam makerspace koji uključuje interaktivni rad s korisnicima u vidu promocije korištenja novih tehnologija, tehničkih mogućnosti te promocije inovativnih rješenja koji ne moraju nužno biti vezani za tradicionalan pojam knjižnice. Neki od takvih rješenja koje smo imali priliku upoznati su: Hack YOUR library, Get a 3D printer and save the library, FabLab i drugi. Na svom putu imali
22
smo prilike upoznati dobre primjere ovakvih inovativnih rješenja poput: Fellesverstedet - Oslo, Collaboratory - Gothenburg, IVA - Aalborg i Dokk1 - Aarhus. Sudionici ove sad već tradicionalne međunarodne ture dolaze iz brojnih zemalja diljem svijeta. Ovakav način suradnje uključuje i jako umrežavanje stručnih kadrova diljem svijeta i na taj način omogućuje bolji protok informacija iz struke i učinkovitiju razmjenu ideja i povezivanje knjižničara. Hrvatski predstavnici već treću godinu sudjeluju na konferenciji. Ove godine sudjelovali su: Vesna Stričević-Šolić iz Knjižnica grada Zagreba, članica ZKD-a, Maruška Nardelli iz Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu, Karlo Galinec iz Knjižnice „Fran Galović“ u Koprivnici i Marija Šimunović iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (članica ZKD-a). Sudjelovanje članica Zagrebačkog knjižničarskog društva podržalo je Zagrebačko knjižničarsko društvo simboličnom financijskom potporom.
KNJIŽNICA EFZG-A DOČEKALA 95. ROĐENDAN U NOVOM RUHU Zrinka Udiljak Bugarinovski (
[email protected] ) Knjižnica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Osim obnove prostora za rad i boravak studenata, knjižnicu krasi i jedinstveni grafit poznatog autora grafita Slavena Lunara Kosanovića. Knjižnica Ekonomskog fakulteta - Zagreb osnovana je 1920. godine u tadašnjoj Visokoj školi za trgovinu i promet. Iako se već od prve godine postojanja ozbiljnije pristupilo nabavi literature za potrebe profesora i đaka, značajnije povećanje fonda zabilježeno je 1927. godine kada je školi dostavljen ovjereni prijepis Ukaza od 25. siječnja koji se odnosi na osnivanje Zaklade Kralja Aleksandra i Kraljice Marije za izgradnju EKVŠ-a i nabavu nastavnih pomagala i knjiga. Iste je godine kupljeno 500 inozemnih djela iz ostavštine grofa Salma iz Beča. Iz ovih zbirki potječu i najvrjednije knjige koje knjižnica posjeduje i danas. Radi razvoja informativne funkcije putem sadržajne obrade knjižnične građe i prenošenja informacija u okviru Odjela biblioteke, 1954. godine osnovan je Dokumentacijski centar Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (prvi za ekonomiju u zemlji) kako bi pomogao u nastavnoj djelatnosti - pružanjem informacija o izvorima literature po područjima za znanstveni rad nastavnika, kandidata za magistre i doktore znanosti, ali i pružanjem pomoći studentima koji su željeli proširiti znanja iz ekonomskih i srodnih disciplina. Razvojem matične institucije i proširenjem nastavnih disciplina, knjižnično poslovanje se, osim u Centralnoj knjižnici koja je obuhvaćala fond Zaklade, profesorske i đačke zbirke, organiziralo po zavodima, seminarima i katedrama kroz niz manjih dislociranih knjižnica, dostupnih malom broju korisnika. Tek se nakon šest desetljeća postojanja pokrenula centralizacija rasutoga knjižničnog fonda pa od 1979. godine djeluje jedinstvena Centralna knjižnica kao specijalna znanstveno-nastavna knjižnica za ekonomiju i srodne discipline. Od 1991. godine knjižnica djeluje pod nazivom Knjižnica i dokumentacija, a od 1. lipnja 2006. godine mijenja naziv u Knjižnično dokumentacijski centar. Knjižnično dokumentacijski centar u izravnoj je funkciji realizacije obrazovne i znanstvenoistraživačke djelatnosti Fakulteta kojoj je prilagođena nabava, obrada i cirkulacija knjižničnog fonda na-
23
mijenjenog korisničkom potencijalu većem od 12.000 korisnika. Knjižnica je središnje mjesto Fakulteta u informacijskom, kulturnom, komunikacijskom i socijalnom aspektu. Knjižnica je opremljena RFID tehnologijom, uređajem za samoposluživanje i sigurnosnim uređajem za zaštitu od devastacije. U novije vrijeme opremljena je računalnom opremom za slijepe i slabovidne korisnike. Prostor čitaonice obuhvaća 1.953 m2, a sastoji se od jedinstvenog prostora čitaonice, prostora galerije sa stolovima i računalima, prostora za udžbenike i referentnu zbirku, računalne radionice za timski rad, Rare, znanstvene sobe, četiri zatvorena i jednog otvorenog spremišta te zasebne prostorije za multimediju. Znakovito je da je knjižnica u današnje prostorije smještena za vrijeme Univerzijade 1987. godine, a pred Univerzijadu 2016. godine preuređena je prema idejnom rješenju arhitektica Andreje Ilijanić i Dragane Milenković. Minimalnim prostornim intervencijama, povećanjem centralnog stubišta i preoblikovanjem ulaznog dijela te novim bojama i tonovima namještaja stvoren je novi okvir - prostor za rad i boravak studenata. Također, izvedbom dijela novih instalacija omogućen je suvremeniji pristup korištenju čitaonice i knjižničnog fonda. Novo ruho knjižnice obogaćeno je grafitom autora Slavena Lunara Kosanovića čime je ovaj knjižnični centar postao jedinstven u Hrvatskoj. Grafit na centralnom zidu knjižnice prikazuje 29 mačaka koje predstavljaju godine Saturnovog obilaska Sunca, a za koje je autor našao inspiraciju u djelu Gustava Holsta. Posebnost grafita nije samo u njegovoj lokaciji – knjižnici, već i u korištenoj tehnici. Naime, grafit je rađen u akrilnoj tehnici koju autor inače često rabi na platnima, uz prevladavajuće pastelne tonove plave i nijanse smeđe boje. Sadržana su i autoru posebno važna dva elementa klasičnog grafita: strelice i baloni. Knjižnica je svečano otvorena 1. prosinca 2015., prigodom proslave 95. rođendana i Dana Fakulteta.
70 GODINA KNJIŽNICE VRAPČE Dijana Štambak (
[email protected] ) Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Vrapče U Knjižnici Vrapče je 22. listopada 2015. svečano otvorena izložba pod nazivom 70 godina Knjižnice V rapče. Kao što sam naziv kaže, riječ je o značajnoj obljetnici kakvom se može podičiti malo koja knjižnica kod nas. Prigodne govore na otvorenju održale su Davorka Bastić, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba te Vesna Čabrić, voditeljica Knjižnica Vladimira Nazora, mreže u sklopu koje od 1964. godine djeluje i Knjižnica Vrapče. Koordinatorica Knjižnice Vrapče Renata Vuković uzvanicima je skrenula pažnju na najvažnije trenutke u životu i radu Knjižnice te izrazila nadu u sretnu i uspješnu budućnost knjige i knjižnica. U zabavnom dijelu programa, glumac i redatelj Rene Medvešek izveo je osebujnu interpretaciju Čitanja na zahodu, poglavlja u sklopu Knjige mog života, autobiografskih zapisa
24
američkog književnika Henryja Millera. Rođendansku atmosferu uveličali su i članovi Glazbene družine Cinkuši. Kako je sve počelo? Dakle, davne 1945. godine na svijet je došla knjižnica, u zgradi sagrađenoj 1902., na adresi Samoborska 1, odnosno današnjoj Ilici 421. Bio je to početak rada Knjižnice Vrapče. Dvije godine kasnije ona je preimenovana u Narodnu knjižnicu Vrapče. Između 1945. i 1992. godine knjižnica je više puta promijenila adresu. Jedno vrijeme se nalazila u sklopu objekata u Ilici 421 i 421/2 , odnosno u bivšoj milicijskoj garaži. Taj objekt je oko 1985. srušen zbog preuređenja raskršća i nadsvođenja potoka Vrapčak pa je preseljena u Društveni dom pokraj spomenute garaže gdje je časno vršila svoju djelatnost sve dok se nije smjestila u današnji prostor u Ilici 521, odnosno u Ulici Majke Terezije 2. To se zbilo 27. ožujka 1992. godine. Vrapčanska knjižnica se 1961. godine priključila mreži Narodnih knjižnica Susedgrad zajedno s knjižnicama u Kustošiji i Stenjevcu te knjižnicom i čitaonicom Podsused. U mrežu su bile uključene i četiri knjižne stanice: Špansko, Gornja Kustošija, Bizek i Fraterščica. Narodne knjižnice Susedgrad ubrzo su promijenile naziv i postale Narodne knjižnice „Vladimir Nazor“. Godine 1982. otvorena je Knjižna stanica Gornje Vrapče koja od početka djeluje u sklopu Knjižnice Vrapče. Slavljenička knjižnica prije deset godina je preuređena, a 2007. se zajedno s ostalim Nazorovim knjižnicama priključila mreži Knjižnica grada Zagreba. Veličina i uređenje knjižničnog prostora također je s godinama doživljavalo brojne promjene, mahom pozitivne: od svega 40 kvadratnih metara narasla je na današnjih 307, a nenamjenska oprema zamijenjena je opremom u skladu s bibliotekarskim standardima. Međutim, prostor koju propisuju bibliotekarski standardi Knjižnica Vrapče nažalost još uvijek nema. Knjižnica se danas sastoji od dječjeg odjela, odjela za odrasle, čitaonice, središnje jedinice za rad s korisnicima te spremišta i prostora za obradu fonda, a Knjižna stanica Gornje Vrapče i dalje funkcionira kao dio Knjižnice Vrapče, sa zasebnim fondom i programima. Osim knjiga, časopisa, novina i igračaka, Knjižnica Vrapče u svojem fondu ima dobro opremljenu stripoteku i bogat izbor audiovizualne građe. Knjižni fond je svojim rasporedom maksimalno prilagođen i neprestano se prilagođava potrebama korisnika, tako da članovi na jednom mjestu imaju izdvojenu roditeljsku zbirku, zbirku fantastike te Vrabac – zbirku literature za tinejdžere. Knjižnica ima i dugu tradiciju održavanja kulturnih programa: književnih susreta, izložbi, predstava za djecu, likovnih radionica, itd. U knjižnici se održava i niz redovitih (tjednih ili mjesečnih) događanja: pričaonica i igraonica za predškolce, igraonica za bebe, čitateljski klub Pozitiva te slušaonica literature Librofon, namijenjena pacijentima obližnje Klinike za psihijatriju Vrapče. Do današnjeg je dana ugostila brojne književne, likovne, glazbene i kazališne umjetnike, znanstvenike te odrasle i male korisnike koji su knjižnicu prepoznali kao poprište važnih kulturnih događanja.
25
In memoriam prof. dr. sc. Aleks andru Sti pč ev i ću Aleksandar Stipčević, arheolog, albanolog, bibliolog, knjižničar i leksikograf, rodio se 10. listopada 1930. godine u Arbanasima u Zadru gdje je polazio osnovnu i srednju školu, a 1954. godine diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Potom je radio u Arheološkom muzeju i Institutu za historijske nauke u Zadru. Od 1957. godine je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici bio voditelj Odjela za tiskane knjige, od 1974. do 1983. bio je ravnatelj Knjižnice HAZU, a od 1983. u Leksikografskom Zavodu Miroslav Krleža bio je glavni urednik Hrvatskog biografskog leksikona. Godine 1987. postaje šef Katedre za bibliotekarstvo, a potom Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Umirovljen je u zvanju redovitog profesora 1997. godine. Obnašao je niz odgovornih dužnosti u Hrvatskom knjižničarskom društvu, a od 1967. do 1973. bio je i predsjednik tog Društva. Bio je član domaćih i inozemnih društava te nosilac brojnih domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja. Napisao je preko 200 članaka u domaćim i inozemnim časopisima i zbornicima te brojne knjige, od kojih su neke prevedene i na strane jezike. Iako je područje njegova djelovanja bilo široko, knjiga i knjižnice bitne su dimenzije i stožerne odrednice njegova cjelokupnog opusa po čemu i jest najpoznatiji, stekavši na tom području ugled prvaka bez premca u hrvatskoj kulturi i znanosti, kao i ugled i priznanje u međunarodnim krugovima. Na tom je području prof. Stipčević bio zapravo rodonačelnik u Hrvatskoj. Unatoč širini njegova cjelokupnog opusa, što je inače obilježje istinskih erudita, može se kod njega izdvojiti temeljna odrednica, temeljna značajka: bio je istinski zaljubljenik znanja, zaljubljenik istine i istinitosti. A budući da su knjige i knjižnice čuvari i prenositelji ljudskog znanja bez kojih je nezamisliv napredak i razvoj, kako pojedinih sredina i društava tako i čovječanstva u cijelosti, najveći i najznačajniji dio njegova znanstvenog , stručnog i pedagoškog rada, koji mu je praktički postao istoznačnicom, jest sustavno, dugotrajno i ustrajno proučavanje i istraživanje knjige (u generičkom smislu) i knjižnica. Njegova Povijest knjige, izašla u dva izdanja i prevedena na nekoliko jezika, svojim pristupom, načinom i sveobuhvatnošću obrade jedinstvena je i rijetka i u međunarodnim razmjerima. Napisati povijest knjige pothvat je gigantskih razmjera, napisao je jedan od najuglednijih međunarodnih stručnjaka za povijest knjige. A prof. Stipčević je taj pothvat napravio. U svestranom i temeljitom proučavanju knjige kao izvora znanja, posebnu je pozornost posvetio cenzuri o kojoj je napisao čak tri knjige. U svojoj knjizi Sudbina knjige, prof. Stipčević je zapravo prikazao koliko su sudbina knjige i sudbina čovjeka (čovjeka kao pojedinca i kao društvenog bića) zapravo povezane i isprepletene. Na neki način sve što se događa knjizi, događa se i čovjeku. I obrnuto. Ako je napisati povijest knjige pothvat gigantskih razmjera, onda je napisati Socijalnu povijest knjige u Hrvata, i to u tri podebela sveska, s gotovo dvije tisuće stranica, jedinstven pothvat bez premca u Hrvatskoj; kapitalno, zapravo epohalno djelo s kakvim se može podičiti malo naroda i kultura, i puno većih od Hrvatske. U tom prikazu socijalne povijesti knjige u Hrvata, što je zapravo povijest hrvatskog društva kroz stoljeća, prof. Stipčević je s posebnom pozornošću obradio onu dimenziju knjige u Hrvata iz koje je razvidna uloga i značenje koje je knjiga, osim njezinih općih značajki i uloge u svakom društvu, imala u hrvatskoj povijesti i hrvatskom društvu, s obzirom na posebnosti hrvatske povijesti i hrvatske sudbine na izgradnji i održavanju hrvatske samobitnosti, nacionalne svijesti i hrvatskog nacionalnog identiteta, osobito u kasnijim razdobljima kad se knjige pišu i objavljuju na hrvatskom jeziku. Ta je knjiga zapravo svojevrsni Sveznadar o hrvatskoj
26
knjizi, i to ne samo svojom obimnošću i cjelovitošću već naročito pristupom i načinom obrade. U svim tim i ostalim njegovim knjigama, kao i ostalim njegovim pismenim uradcima, prof. Stipčevića kao pisca i kao autora odlikuju povijesna širina, preciznost arheologa, bibliografska potpunost, leksikografska jasnoća, knjižničarska sintetičnost, stručna mjerodavnost i znanstvena utemeljenost. Osim što je bio istaknuti stručnjak i znanstvenik i u međunarodnim okvirima, bio je i ugledni sveučilišni profesor i pedagog koji je učio i odgajao brojne naraštaje svojih studenata u sadržajnom okviru i svjetonazorskom obzorju svojih pismenih uradaka; knjige koje čuvaju i posreduju knjižnice jedinstven su i nenadomjestiv izvor znanja, ali i neumoljiv svjedok, svjedok istine i laži, obrane i optužbe. Utemeljeno se može reći da je prof. Aleksandar Stipčević svojevrsni mentor, poglavito kad je riječ o povijesti hrvatskih knjižnica i knjiga pa i hrvatskog knjižničarstva u cijelosti. U mnogočemu nas je podučio i usmjerio, za što mu iskazujemo osobito poštovanje i duboku zahvalnost. Na spomen! In memoriam Aleksandru Stipčeviću! Dr. sc. Josip Stipanov
In memoriam Vjeri Bendiš , predsjednici Zagrebačkog knjižničarskog društva od 1977. do 1979. Ovih dana, u 98. godini života, preminula je naša istaknuta članica i predsjedica Zagrebačkog knjižničarskog društva te potpredsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva Vjera Bendiš. Kolegica Bendiš rođena je 26. studenoga 1917. godine u Škaljarima u Boki kotorskoj. U Kotoru je završila gimnaziju 1937., a Mudroslovni (Filozofski) fakultet u Zagrebu 1942. godine. U Sveučilišnoj biblioteci zaposlila se 1. travnja 1944. godine na mjestu dnevničara, a zatim postaje pripravnik na bibliotekarskim poslovima te surađuje pri izradi hrvatske retrospektivne bibliografije. Stručni ispit za zvanje bibliotekara prve vrste položila je 1952. godine, a 1962. godine Rješenjem Savjeta za kulturu i nauku NR Hrvatske stječe zvanje višeg bibliotekara te postaje voditelj odsjeka u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci. Tijekom godina predanog i stručnog rada doprinosila je razvoju knjižničarstva i unaprjeđivala poslove i zadaće na različitim radnim mjestima. U mirovinu odlazi s mjesta načelnika odjela za nabavu bibliotečne građe. Nakon punih 35 godina radnog staža u knjižničarstvu, 1978. godine Vjera Bendiš odlazi u zasluženu mirovinu. Za doprinos razvoju i unaprjeđenju knjižničarstva Republike Hrvatske iste je godine primila Kukuljevićevu povelju, najveće priznanje Hrvatskog bibliotekarskog društva. Iz obrazloženja uz dodjelu Kukuljevićeve povelje: Nosilac je mnogobrojnih važnih funkcija u Hrvatskom bibliotekarskom društvu, koje je obavljala s izuzetnim entuzijazmom i požrtvovanjem … mnogo je doprinijela njegovu napretku i razvoju. Ne manje isticala se svojim radom u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci … radeći na nekoliko rukovodećih mjesta; bila je član mnogih odbora i suradnik Hrvatske bibliografije, a stekla je i vidljive zasluge u obučavanju mlađih kolega, na koje je nesebično i neumorno prenosila svoja znanja.
27
