Turisticka geografija -oblici turistickih kretanja u Crnoj Gorikupalisni, ronilacki,kombinovani….
Kupališni turizam
Kupalisni turizam je grana turizma koja je jedna od najrazvijenih u CG,onosno na Crnogorskom primorju. Uslovljen je: • osobinama morske vode • temperaturom vode,vazduha • Insolacijom Crna Gora u odnosu na svoj geografski polozaj ima odlicne predispozicije za razvoj ove grane turizma. U vezi sa tim srednja godisnja temperatura vazduha je iznad 16˙C, a morske vode iznad 18˙C i prosjecna dnevna insolacija je od 7,4 casa, tako da Crnogorsko primorje spada u grupu najtoplijih i najsunacanijih turistickih regija Evrope. Zahvaljujuci ovim, ali i mnogim drugim odlikama kupalisna sezona na Crnogorskom primorju traje 6 mjeseci (od aprila do oktobra)
Crnogorsko primorje Crnogorsko primorje predstavlja malu, ali veoma znacajnu regiju Crne Gore.Proteze se od ulaza u Bokokotorski zaliv do usca Bojane u Jadransko more. Crnogorska obala je duga 316 km, ima 117 plaza ukupne duzine 73 km. To su pjescane, kamenite ili stjenovite plaze. Dugacke plaze ili male i intimne plaze. Plaze sa raznim pratecim sadrzajima ili netaknute rusticne plaze. " U trenutku postanka planete, najlepše spajanje zemlje i mora dogodilo se na crnogorskoj obali." -Ovako je, svojevremeno, Crnogorsko primorje opisao Lord Bajron.
Prema podacima Ministarstva turizma iz 2008. godine receptivni kapacitet CG primorja iznosi 170.000 kupaca. Kada bi se uredio nedovoljno pristupacan dio morske obale, kapacitet bi se mogao prosiriti za jos 120.000 kupaca.Dok maksimalni kapacit kupaca bi mogao biti 300.000.
U narednim slajdovima bice predstavljene jedne od najznacajnih plaza na CG primorju i na tim primjerima ustanovit cemo kako i koliko je razvjen KUPALISNI turizam u Crnoj Gori.
Velika plaža (Ulcinjska rivijera) Udaljena svega pet kilometara od Ulcinja, Velika plaža duga je oko 13 km, široka prosječno oko 60 m. Prirodni je fenomen. Zbog sitnog pijeska i veličine, nazivaju je i "ulcinjskom Kopakabanom". Proteže se od rta Đerana do Ade Bojane. Prekrivena je najfinijim sitnim pijeskom, a procjenjuje se da može da primi oko 150.000 kupača. Kvaltet pijeska je takav da mu se pripisuje ljekovito svojstvo - bogat je mineralima, blagotvorno utiče na liječenje reumatizma i drugih bolesti. Za Veliku plažu je karakterističan veoma dug plitki pojas morske vode.
Jaz (budvanska rivijera) Plaža Jaz je jedna od tri najveće plaže na crnogorskom primorju. Duga je 1200 m a udaljena je od Budve 2.5 km u pravcu Tivta. Cine je dva dijela: veliki duzine 700 m i manji 400 m, koji koriste nudisti. Veci dio plaze je pjeskovit, a manji pjescano-sljunkovit. Plaza je zasticeno prirodno dobro u tretmanu I kategorije. Ova plaža je idealna za autokampere jer se u zaledju njenog većeg dijela, koji je obrastao mediteranskom vegetacijom, nalazi autokamp kapaciteta 2000 mijesta.
Na ovom prostoru su se održali koncerti Rolling Stones-a i Madone u ljeto 2007 i 2008.g
Plavi horizont (tivatska rivijera) se nalazi u dnu uvale Pržno, koja se smatra jednom od najljepših na ovom dijelu poluostrva Luštice, kao i na Crnogorskom primorju. Plavi horizont gleda na otvoreno more. Poznata je po istoimenom hotelu kao i sitnom - ljekovitom pijesku. Posebnu vrijednost plaže čine maslinjaci i borova šuma u čijoj hladovini uživaju brojni kupači. Plitko dno koje se pruža „duboko“ u more pogodno je za djecu i neplivače. Plaža je duga 350 m, a u njenoj blizini su ugostiteljski objekti, sportski tereni, kao i parking prostor.
(kotorska rivijera)
Bajova kula je atraktivna plaža i omiljeno izletište Kotorana. Ime je dobila po legendarnom junaku Baju Pivljaninu, koji je kulu sagradio kao mjesto za odmor između stalnih bojeva u kojima je učestvovao. Nalazi se na putu od Kotora prema Perastu. Šljunkovita je, duga 60 m, sa izuzetno čistom i prozirnom morskom vodom. U zaleđu dominiraju krošnje lovorovog drveta, čiji prijatan miris upotpunjava ugođaj kupanja i sunčanja. U okviru plaže je pristanište.
Rose
(hercegnovska rivijera)
Ribarska naseobina originalne arhitekture, locirana je na samom špicu poluostrva Luštica i okrenuta prema Igalu. Rose su jedno od najljepših mjesta na rivijeri. Zaleđe je šumovito, a more, sa pjeskovitim i stjenovitim dnom, pravi je izazov za ronioce i ljubitelje podvodnog ribolova. Ovo mjesto je nekada bilo karantin za svjetske pomorce, pa se danas u njemu mogu sresti i potomci portugalskih i španskih mornara. Do Rosa se stiže morem i kopnom.
Iz prikazanih slajdova zakljucujemo da Crna Gora ima odlican potencijal za razvoj kupalisnog turizma. Istrazivanja pokazuja da turisti koji dolaze na nase primorje koriste plivanje i boravak na plazi kao najzanimljiviju aktivnost, zatim su tu i kulturne aktivnosti i upoznavanje sirih prostora.Tako da su to djelovi kupalisnog turizma na kojima treba raditi,koje treba upotpuniti da bi privukle sto veci broj turista. Turizam zadnjih godina i jeste dosta uznapredovao, i postao glavni izvor prihoda nasoj zemlji. Ono sto jeste negativno jeste to da izgradnjom vikend stanova i kuca za odmor na obali,ugrozavaju prirodni resursi.Predvidjaju se alternativna resenja za ovaj problem jer je najvaznije zadrzati ,,prirodnu” ljepotu, koju za sada imamo.
RONILAČKI TURIZAM Ronjenje kao jedan od najatraktivnijih sportova u svjetu, danas na našim prostorima doživljava pravu ekspanziju. Plavetnilo, zadovoljstvo, doživljaj, strast, izazov...
Crnogorsko primorje karakterisu strme krecnjacke obale s mnostvom manjih spilja veoma pogodnih za riblja stanista. Priobalna dubina mora uglavnom se krece do 35 m odakle prelazi u pjeskovito dno. Podvodno stijenje je bogato florom; kolonijama gorgonija i korala, dok su pjeskovite padine prekrivene posidanijom. Fauna je bogata; roniocima se pruza prilika da fotografisu jata zubataca, orada, kantora, cipola i druge ribe, dok su veoma cesti primjeri velikih kirnji, ugora, murima, golubova, raza i jastoga. Ljetnja temperatura mora uglavnom se krece od 21-25° C, sto omogucava ugodno ronjenje, dok se temperatura mora u zimskim mjesecima rijetko spusta ispod 13° C. Salinitet mora iznosi I do 39 promila, a vidljivost od 15-35 m. U Crnogorskom primorju postoji nekoliko bogatih hidro arheoloskih nalazista, kao sto su: Risanski zaliv, Rt Kaljala kod Rosa, nalaziste u Njivicama kod Herceg Novog, nalaziste u uvali Bigova, Rt Platamuni, Rt Volujica kod Bara, nalaziste stari Ulcinj.
Ronilacki savez Crne Gore poceo je sa radom 1992. godine. -Najznacajnije skole ronjenja na nasem primorju su: “Neptun-mimoza” iz Tivta, “Sebastijan” iz HN, “Pizana” iz Budve i ronilacki kamp “Rose”.
Discipline -plivanje perajima i brzinsko ronjenje - podvodna orijentacija - podvodna fotografija - podvodni ribolov - podvodne vjestine (splet igara pod vodom) - podvodni hokej - wreck diving – ronjenje na potopljenim brodovima
Kombinovani turizam MOREPLANINA
2 sata kasnije
Kombinovani turizam u Crnoj Gori predstavlja autenticnu sliku ovog prostora, zahvaljujuci neposrednoj blizini primorskih i planinskih pejzaža. Pojačan interes turista za boravak na selu,planini daje novu dimenziju ruralnom prostoru. U cilju sto vece afirmacije ovog vida turizma potrebno je izgraditi sto bolju saobracajnu infrastrukturu. Poslednjih godina odradjen je veliki korak po tom pitanju, izgradnjom puta Risan-Nikšic- Žabljak. A ono sto je u planu jeste obnavljanje aerodruma u Beranama i na Žabljaku.
Autor prezentacije Ljubica Basorovic III-1